U nemogućnosti održavanja skupa uživo, Hrvatsko čitateljsko društvo odlučilo je održati skup u virtualnom okruženju. Skup je održan u suradnji sa Školskom knjigom, a prisustvovalo je 168 sudionika. Započeo je uvodnim govorom predsjednice Snježane Berak koja je objasnila izbor teme Pismenost i kultura čitanja u doba promjene te ukratko prepričala povijest Društva koje ove godine slavi 25. godišnjicu. Uz to, ove godine se navršava i 15. godišnjica Foto natječaja Smiješak…Čitajte! Kristina Čunović, glavna urednica časopisa Hrčak, govorila je o tom službenom glasilu HČD-a. Hrčak izlazi kao dvobroj pa se tako i u ovom broju nalaze sažeci predavanja sa skupa, primjeri dobre prakse, preporuka stručne literature i još mnogo zanimljivih članaka (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=zxQqHKX_pZU).
Hrvatsko čitateljsko društvo svake godine pridružuje se obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, kojeg je utemeljio UNESCO 1967. Naslov ovogodišnjeg stručnog skupa bila je Pismenost i kultura čitanja u doba promjene kako bismo podsjetili na temeljne promjene u čitanju i pisanju potaknute digitalnom revolucijom. Tema digitalne pismenosti provlači se kroz sve pore društva zadnjih nekoliko godina, a pojavom pandemije koronavirusa korištenje digitalnih tehnologija izbilo je na prvo mjesto. Brojne ustanove, udruge, izdavačke kuće i pojedinci iskoristili su svoje internet kanale, društvene mreže, video i audioservise, prijenose uživo i ostale mogućnosti kako bi jedinstvenom akcijom pogled javnosti usmjerili na knjigu. Skup se održava da bi se čula mišljenja stručnjaka i da bi se pronašle ideje kako se najbolje nositi s novim izazovima.
Nakon uvodnih izlaganja članica Programskog i Organizacijskog odbora skupa, objavljene su poveznice za sljedeća predavanja:
Igor Salopek, dr. med. (Odjel za psihijatriju Opće bolnice Karlovac, Integrativni centar mentalnog zdravlja) održao je predavanje pod naslovom Implikacije korištenja digitalnih tehnologija na razvoj kognitivnih funkcija.
Igor Salopek je rođen u Karlovcu, a na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2015. postaje doktorom medicine. Za svoj doprinos studentskom aktivizmu 2011. godine biva nagrađen Rektorovom nagradom, te godine utemeljuje NeuRi – Studentski kongres neuroznanosti s međunarodnim sudjelovanjem, a 2014. osniva i postaje voditeljem Centra za destigmatizaciju i prevenciju duševnih smetnji. Od 2017. specijalizant je psihijatrije Opće bolnice Karlovac gdje osniva Integrativni centar mentalnog zdravlja, čiji je i danas voditelj, što predstavlja platformu za šire javnozdravstveno djelovanje organizirajući niz preventivnih i psihoedukativnih predavanja, skupova, inicijativa i projekata s ciljem razvoja modela psihijatrije u zajednici, destigmatizacije psihičkih smetnji i poboljšanja kvalitete života osoba s mentalnim poteškoćama. U svojem izlaganju govorio je o korištenju digitalnih tehnologija, njihovim implikacijama na mentalno zdravlje i o potrebi šireg senzibiliziranja javnosti za njih (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=yMVBmQOrkT4).
Prof. dr. sc. Željka Car (Fakultet elektrotehnike i računarstva) i izv. prof. dr. sc. Jasmina Ivšac Pavliša (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) održale su predavanje pod nazivom ICT-AAC aplikacije za poticanje (pred)vještina čitanja.
Željka Car je redovna profesorica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi na Zavodu za telekomunikacije. Diplomirala je 1993. godine na istom fakultetu, gdje je i doktorirala 2001. Pokrenula je mulitidisciplinarna istraživanja u području razvoja ICT usluga za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama s grupom znanstvenika s različitih fakulteta – Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Grafičkog fakulteta i Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta. Sudjeluje kao istraživač na raznim znanstvenim i tehnološkim projektima. Jasmina Ivšac Pavliša je od 2001. godine zaposlena na Odsjeku za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome Odsjeku trenutno radi kao docent. Aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim projektima u području rane intervencije. Njezin poseban interes u području logopedije vezan je za rano prepoznavanje teškoća na području socijalne komunikacije i jezično-govornoga razvoja, razvoj metoda poticanja te na područje razvoja i implementacije potpomognute komunikacije. Osim znanstveno-istraživačkog rada i rada u nastavi, kao suradnica Kabineta za ranu komunikaciju koji je jedinica nastavne baze Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta – Centra za rehabilitaciju, posljednje tri godine je ujedno voditeljica istoimenog Centra. U predavanju profesorice su govorile o digitalnim tehnologijama koje mogu pomoći kod razvoja predvještina čitanja i o jednoj od takvih aplikacija – ICT-AAC (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=1YtU41yDEiY).
Dr. sc. Jasna Milički iz OŠ Marija Bistrica i Ana Sudarević iz OŠ Dubovac, Karlovac održale su predavanje pod naslovom: Nove generacije i digitalni mediji: smjernice za smislenu i odgovornu upotrebu. Jasna Milički doktorica je informacijskih i komunikacijskih znanosti i stručna suradnica savjetnica, dipl. knjižničarka i profesorica pedagogije, dobitnica Nagrade „Višnja Šeta“, koju joj je dodijelila Hrvatska udruga školskih knjižničara. Jasna Milički sudjelovala je i izlagala na više znanstvenih skupova i objavljivala radove u stručnim i znanstvenim zbornicima. Voditeljica je Županijskog vijeća stručnih suradnika knjižničara osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije, a radi u OŠ Marija Bistrica. Ana Sudarević školska je knjižničarka u karlovačkoj Osnovnoj školi Dubovac, dobitnica je godišnje Nagrade “Višnja Šeta”, koju dodjeljuje Hrvatska udruga školskih knjižničara za predani i inovativni rad i značajna ostvarenja u školskom knjižničarstvu. Posebno je istaknut njen odgojno-obrazovni rad s korisnicima, s naglaskom na suvremene tehnologije te doprinos u istraživanju stavova i iskustva čitanja e-knjiga učenika osnovnoškolskoga uzrasta koje je poslužilo kao polazište za raspravu na nekoliko nacionalnih stručnih skupova. Jasna Milički i Ana Sudarević provele su istraživanje o navikama mladih u korištenju interneta i tehnologije. Svoje zaključke iznijele su u predavanju (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=RF7Yu_pXWk8).
Dr. sc. Martina Topalović održala je predavanje naslova Medijske kompetencije studenata Učiteljskih fakulteta. Martina Topalović diplomirani je novinar i voditeljica Područnog ureda Bjelovar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Rođena je u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je 2019. i stekla titulu doktorice informacijskih i komunikacijskih znanosti. Radno iskustvo stjecala je u državnoj i javnoj upravi, 2010. postaje predstojnicom Ureda predsjednice Vlade Republike Hrvatske. Također, bila je zastupnica u Hrvatskom saboru u mandatu od 2011. do 2015. a od rujna 2018. imenovana je predstojnicom Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Bjelovaru. U predavanju ističe da, s obzirom na posve nove trendove izloženosti medijima djece i mladih, očito postoji potreba za osuvremenjivanjem nastavnog plana i programa, ulaganjem u infrastrukturu te stvaranjem medijskih kompetencija kod učitelja i budućih učitelja.
Srđan Lukačević i Dino Radmilović iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek održali su predavanje pod nazivom Ukorak s vremenom: digitalna pismenost i treća životna dob. Srđan Lukačević viši je knjižničar i voditelj službe nabave u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. Napisao je velik broj stručnih članaka iz područja bibliotekarstva. Dino Radmilović njegov je kolega i zajedno provode Projekt informacijskog opismenjavanja osoba treće životne dobi. Informatička i informacijska pismenost danas je sastavni dio opće pismenosti u suvremenom svijetu. Nedostatkom navedene, dolazi do teškoća u praćenju tehnoloških napredaka uslijed čega se stvara digitalni jaz koji je posebno izražen kod osoba treće životne dobi. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek uočila je potrebu za dodatnim informatičkim i informacijskim opismenjavanjem među korisnicima treće životne dobi te je odlučila organizirati niz radionica na tu temu pod nazivom „Ukorak s vremenom – osnove rada na računalu“. U izlaganju je bilo riječi o samom tečaju, važnosti istoga za polaznike, a prikazani su i rezultati istraživanja kojim su željeli utvrditi zadovoljstvo polaznika programa tečajem i primjenjivost naučenog (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=keko3yZQ9G4).
Jagoda Ille i Ivana Faletar Horvatić iz Knjižnica grada Zagreba održale su predavanje pod naslovom Do pismenosti kroz kompetencije: usluga Pitajte knjižničare.
Jagoda Ille viša je knjižničarka, voditeljica knjižnice Medveščak, koordinatorica je projekta „Pitajte knjižničare“. Ivana Faletar Horvatić je viša knjižničarka, od 2017. godine koordinatorica je Informativno-posudbenog odjela Gradske knjižnice, mreža Knjižnice grada Zagreba. Uključena je u sve aspekte pružanja i osmišljavanja usluga za korisnike te u edukaciju djelatnika. Provele su istraživanje o kompetencijama knjižničara koji sudjeluju u programu „Pitajte knjižničare“ i kako držati korak s brzim promjenama u digitalnom okruženju (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=nEK-LgyaDM8).
Dr. sc. Marija Ott Franolić održala je predavanje Čitamo da bismo mogli zamisliti bolji svijet.
Marija Ott Franolić diplomirala je komparativnu književnost i ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala na Poslijediplomskom studiju književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma, s temom „Svakodnevica u dnevniku Divne Zečević“. Članica je udruge Blaberon za poticanje čitanja i kritičkog mišljenja. U sklopu programa Udruge potiče čitanje u dječjim vrtićima, Knjižnici Medveščak (KGZ) i na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Drži predavanja i edukacije o važnosti čitanja, osobito male djece. Bila je članica Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja pri Ministarstvu kulture. Područja interesa su joj poticanje čitanja, povezanost čitanja i kritičkog mišljenja, obrazovne politike, ženska povijest i svakodnevica, te ženski privatni tekstovi. U svojem predavanju govorila je koliko je čitanje važno, kako nas može promijeniti i kako nam može pomoći da promijenimo svijet (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=yPRoL7Hm9FI).
Napisala: Margareta Matijević Kunst
