Hrvatsko čitateljsko društvo svake se godine pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna kojeg je utemeljio UNESCO 1967. Cilj ovogodišnjeg skupa bio je podsjetiti na Program globalnog razvoja održivog razvoja za razdoblje do 2030. (Agenda 2030) čiji je cilj život na zemlji učiniti boljim i prihvatljivijim za sve. Odgovornost za ostvarenje tih ciljeva do 2030. godine je na Vladi, privatnom sektoru, ali i civilnom društvu. Glavni aspekti koji se zagovaraju Agendom 2030. su osiguranje pristupa informacijama i zaštita temeljnih sloboda u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima, očuvanje kulturne baštine, opća pismenost, učenje i obrazovanje te dostupnost i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Novi razvojni ciljevi održivog razvoja proširuju djelokrug na područje promjene klime i održive potrošnje, naglašavaju vrijednost inovativnosti te važnost mira i pravde za sve.
Hrvatsko čitateljsko društvo organizacijom stručnog skupa “Pismenost i učenje za održivi razvoj” promovira načela održivog razvoja, educira sudionike iz različitih dijelova Hrvatske o mogućnostima njihove praktične primjene, potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog razvoja u zajednici. Stručni skup podržali su Ministarstvo kulture RH, Goethe-Institut Kroatien i Školska knjiga.
Skup su pozdravnim govorima započeli predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, Snježana Berak te vlasnik Školske knjige Ante Žužul.
Prvo i uvodno izlaganje imao je prof. dr. sc. Vladimir Lay : Pismenost za održivost. Profesor Lay je hrvatski sociolog, koji je radio u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar te na Hrvatskim studijima. Bavi se sociologijom okoliša, socijalnom ekologijom, održivim razvojem te socio-ekološkim aspektima globalizacije. U svojem je izlaganju prof. dr. sc. Vladimir Lay pojasnio semantiku pojmova pismenost i održivost te zašto se pojam održivost nije udomaćio u svakodnevnoj uporabi.
Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u izlaganju: Uloga školske knjižnice i promicanje održivog razvoja u sklopu Agende 2030, zagovara aktivnu ulogu hrvatskih školskih knjižnica u provedbi Agende 2030 te njihovu važnost u razvoju cjelokupnog društva.
Posebna gošća skupa bila je Susanne Brandt, iz Središnje službe za knjižnice Savezna pokrajine Schleswig-Holstein čije je gostovanje omogućio Goethe-Institut Kroatien. Susanne Brandt je knjižničarka, ritmička pedagoginja s dodatnom kvalifikacijom za interkulturalnu glazbenu praksu, njemački kao drugi jezik i pomoć u integraciji. Piše pjesme, priče i glazbu za djecu i praktični materijal za rano obrazovanje. Radi kao urednica i lektorica u Središnjoj službi za knjižnice Savezne pokrajine Schleswig-Holstein. U svojem je izlaganju: Budućnost počinje pitanjima-Knjige, slike i pjesme prate djecu u obrazovanju za održivu budućnost, opisala njemačka iskustva u postizanju održivog razvoja i pismenosti, od početne ideje do provedbe, sudionika, financija i rezultata. Njezino predavanje simultano je prevodila Sandra Breznički Ucović.
Na kraju prvog dijela skupa dr. sc. Anita Peti-Stantić predstavila nam je svoju novu knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja u kojoj se prvi put kod nas na sasvim novi način spajaju neurolingvistička i psiholingvistička perspektiva koje utemeljuju disciplinu znanosti o čitanju, a autorica ih na temelju svoga iskustva dovodi u vezu sa suvremenim postavkama glotodidaktike. Takva se istraživanja u svijetu u posljednjih dvadesetak godina iznimno intenzivno razvijaju. Anita Peti-Stantić je profesorica poredbene slavenske lingvistike i slovenskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstvenica i prevoditeljica, čitanjem se praktično i teorijski bavi već dvadesetak godina, o čemu je sada napisala i knjigu.
U drugom dijelu skupa prikazani su neki praktični primjeri provedbe projekata održivog razvoja. Mr. sc. Nikolina Bošnjak, Institut za održivost, okoliš i promicanje prirodnih znanosti Vigea u svom je izlaganju Zelena pismenost u kontekstu obrazovanja i stjecanja praktičnih znanja djece pojasnila zašto je potrebna zelena pismenost te zašto je djecu važno naučiti razmišljati, promišljati i propitivati.
Izlaganje Božice Dragaš, Knjižnice grada Zagreba Uloga zelenih knjižnica u jačanju svijesti o održivom razvoju društva bavi se pitanjem zelene pismenosti u knjižnicama, odnosno što knjižnice i knjižničari u Hrvatskoj, a posebno u Knjižnicama grada Zagreba rade na razvoju zelene pismenosti u široj zajednici. U stručnim knjižničarskim krugovima Božica Dragaš poznata je kao voditeljica Knjižnice Marina Držića u mreži Knjižnica grada Zagreba te voditeljica projekta Zelena knjižnica za zeleni Zagreb, koji je oblikovala krajem 2016., a koji se sada provodi u dvadeset knjižnica mreže KGZ-a.
Dr. sc. Jelena Puđak, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te docentica na Odsjeku sociologije Hrvatskih studija u svojem je izlaganju: Klimatska stabilnost kao preduvjet održivosti predstavila istraživanje kojem je cilj bio prikazati stavove građana Hrvatske kroz procjenu koliko i što Hrvatska čini u borbi protiv klimatskih promjena u okviru Europske Unije.
Ivana Zanze, izvršna direktorica Udruge Roditelji u akciji izlaganjem Društveno poduzetništvo u svrhu održivog razvoja, opisala je neke projekte koje je udruga inicirala i provela, a koji su orijentirani na pomoć depriviranim skupinama hrvatskog društva. Značajni su projekti koji su uključivali suradnju s hrvatskim zatvorima i kaznionicama i u kojima je ključnu ulogu imalo i Hrvatsko čitateljsko društvo. Udruga RODA bila je jedna od prvih udruga u društvenom poduzetništvu. Iskustvo udruge RODA – Roditelji u akciji najbolji je pokazatelj kako je ulazak udruge u gospodarsku djelatnost jednak bilo kojem poduzetničkom pothvatu – pun rizika i nepredviđenih okolnosti.
Zaključci skupa
Stručni skup Hrvatskoga čitateljskog društva imao je temu pod nazivom pismenost i učenje za održivi razvoj. Kako nam je rekao i sam prof. Lay, tema nije nova, ali se njome tek počinjemo više baviti u Hrvatskoj. Tema je izuzetno važna kako za nas tako i za buduće generacije. Samo znanje nije dovoljno, znanje je važno primijeniti razvojem vještina, poticanjem empatije te želje za promjenom. Tek tada može doći do promjene ponašanja. Pri tom je jako bitan odgoj svijesti djece, njihovo poticanje i motivacija prema očuvanju prirode i života u skladu s njom. Kako bi se to postiglo, treba razvijati sve vrste pismenosti, jer pismenost i čitanje razvijaju kritičko mišljenje kako kod djece, tako i odraslih. A samo kritičko mišljenje vodi prema razvijenom, svjesnom društvu.
Na samom kraju skupa proglašeni su pobjednici 14. foto-natječaja Smiješak…čitajte koji ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti. Kriteriji za natječaj bili su maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora.
- mjesto – Tomulić Aleksandar – „A život prolazi”
- mjesto – Ivančica Šebalj – „Čitanje bez granica”
- mjesto – Mary Crnković Pilaš – „Čitam s prijateljem”
Tekst napisale:
Margareta Matijević Kunst
Davorka Semenić-Premec
Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Zagreb
Fotografiije: Sanja Koblar
