U rujnu 2018. objavljen je dvobroj glasila Hrčak (55-56), tematski vezan uz stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti. Tema Pismenost za sve: obrazovanje, istraživanja i projekti doista je sveobuhvatna, no ovdje ipak usmjerena prvenstveno na osobe koje žive u posebnim okolnostima, kao što su zatvorenici, beskućnici, osobe smještene u raznim ustanovama za skrb i osobe kojima je smanjen pristup čitalačkim materijalima, npr. stanovnici otoka ili hrvatski državljani koji privremeno ili stalno borave u drugim državama.
Tema broja obuhvaća izlaganja sa stručnog skupa, od najnovijih istraživanja na području pismenosti, do zanimljivih primjera iz prakse. O razvoju kritičke funkcionalne pismenosti piše dr. sc. Petar Jandrić, a Mara Plaza Leutar o hrvatskoj nastavi u inozemstvu čiji je cilj omogućavanje djeci i mladima hrvatskog podrijetla učenje i jačanje povezanosti s hrvatskim jezikom, kulturom i domovinom. Programe i aktivnosti otočkih knjižnica, probleme s kojima se susreću te moguća rješenja predstavile su u svom radu doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović i Franciska Jurišić Bačić. I školski su knjižničari dali svoj doprinos prilogom Prilagodba lektire za učenike s teškoćama u razvoju u OŠ Grigora Viteza u Zagrebu, a autori su Nada Fatušić i Marijan Malašić. Čitateljski program za zatvorenike i djecu još je jedan od hvalevrijednih projekata koje osmišljavaju naši knjižničari, a ovaj je poseban jer mu je svrha kroz razvoj čitateljskih vještina povećati povezanost djece i roditelja, ali i osvijestiti širu javnost o potrebama i pravima takve djece. O njemu pišu Kristina Čunović i Snježana Berak, dobitnice Nagrade za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. godinu, a dodjeljuje ju najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti ILA (International Literacy Association). Izuzetno zanimljivu temu o ulozi knjižnica u promicanju informacijske pismenosti osoba s iskustvom beskućništva predstavila je Sanja Bunić. Prilog je nastao na temelju osmogodišnjih iskustava i rezultata Knjigom do krova, programa podrške beskućnicima KGZ-a. Sanja Radica piše o međuodnosima starenja i čitanja, potvrđujući da je čitanje izuzetno važno za održavanje kognitivne vitalnosti. Zdravstvena pismenost još je jedan aspekt pismenosti, a o prvom validiranom testu zdravstvene pismenosti na hrvatskom jeziku pišu Goranka Rafaj i dr. sc. Sanja Brangan.
U ovom broju Hrčka predstavljen je i rad ogranaka HČD-a, 16. i 17. skupština HČD-a, te prikaz okruglog stola Čitanje za budućnost, a čitatelji imaju priliku saznati i zašto su se IDEC i FELA ujedinile te koja je tema 21. europske konferencije o pismenosti koja će se održati u kolovozu 2019. u Kopenhagenu. Tu su i dva tematska osvrta, o rodnim stereotipima u dječjim knjigama i pokretnim knjižničnim uslugama u Koprivničko-križevačkoj županiji, prikazi knjiga Nade Topić, Ane Ćavar te Ivane Hebrang Grgić, prikazi nekoliko projekata – primjera iz prakse i aktualnosti.
Dobro je podsjetiti čitatelje da je na mrežnim stranicama našega Društva objavljena digitalna zbirka Hrčka (http://hcd.hr/publikacije/hrcak/) pa lako i jednostavno možete pregledavati, tražiti i čitati sve do sada objavljene brojeve.
