Autor: hcd

  • ELINET poziv na predstavljanje primjera dobre prakse

    POZIV NA PREDSTAVLJANJE PRIMJERA DOBRE PRAKSE ZA ELINET-ov godišnji tematski PROJEKT 2020 – 2021: „Jačanje vještina digitalne pismenosti: Primjeri dobre prakse za rano i osnovnoškolsko obrazovanje“

    Ovaj poziv obraća se svim članovima Udruge ELINET i vanjskim stručnjacima kako bi pridonijeli našoj godišnjoj temi 2020-2021: Jačanje vještina digitalne pismenosti za rano i osnovnoškolsko obrazovanje. Zanimaju nas primjeri dobre prakse iz tri područja:

    1. Iz područja učinkovitosti digitalnih alata koje koriste edukatori i njegovatelji, kako bi razvili pismenost i jezične vještine koristeći različite modalitete. U djetinjstvu, digitalni alati mogu pomoću pri razvoju osnovnih jezičnih vještina, osnovnih vještina čitanja („učiti čitati“) i čitanja s razumijevanjem („čitati kako bi učili“). K tome, želimo primjere dobre prakse učenja pisanja (učenje pisanja i stvaranja informacije pisanjem) i korištenje digitalnih uređaja za dijeljenje informacija.
    2. Iz područja kompetencija specifično vezanih za digitalne medije (stvaranje i korištenje strojne i programske opreme), na primjer, korištenje digitalnih uređaja kao medija za kodiranje i programiranje ili kao „igralište“ za učenje raznih vještina zasnovanih na digitalnim medijima.
    3. Iz područja dodatnih vještina kao što su pronalaženje, razumijevanje i integracija informacija pronađenih u raznim izvorima i formatima, kritička evaluacija pouzdanosti i vrijednosti dostupnih informacija, i prilagođavanje strategija shvaćanja i izražavanja prema različitim vrstama interakcija koje su potrebne (na primjer objave na društvenim medijima nasuprot duljeg, dubljeg akademskog sadržaja).

    Ljubazno Vas molimo da proširite ovaj poziv unutar svojih regionalnih i nacionalnih ogranaka i predate primjere dobre prakse na našu ELINET internet stranicu gdje ćete popuniti online obrazac  https://forms.gle/Sf7iANycURHdSqyC8:

    ROK je 15. siječanj 2021.

    Promotrit ćemo i proučiti predane primjere prema zajednički dogovorenim kriterijima i objaviti ih na našoj stranici u slučaju odobrenja. Štoviše, integrirat ćemo najbolje dijelove ovih primjera u naš Europski okvir dobre prakse i u naše Smjernice izrađene na ovu temu.

    Pozadina: Digitalni mediji postali su norma za svakodnevnu pismenost– uspon i širenje digitalnih tehnologija značajno su promijenili pojam pismenosti u 21. stoljeću, omogućujući ( ili onesposobljujući) granice za međusobnu komunikaciju u zajednici i osobnu komunikaciju pojedinca. Na inkluziju digitalnih tehnologija u obrazovanje djece gleda se kao na imperativ za njihovo kasnije učenje i sudjelovanje u stalno promjenjivom digitalnom svijetu. Ipak, unatoč nekim pokušajima, ne postoji zajednički dogovoren okvir sposobnosti za digitalnu pismenost u ranim godinama i postoji nedostatak razumijevanja pojma digitalne pismenosti. Kako bi skrenuli pažnju na ove nedostatke, Udruga ELINET odlučila je poraditi na ovoj temi u zajedničkom dvogodišnjem projektu 2020 – 2021 i nastaviti s tim projektom za srednjoškolce i adolescente u budućnosti.

    Naš koncept digitalne pismenosti: U nedostatku zajednički dogovorenog okvira kompetencija digitalne pismenosti za djecu, usvojili smo „radnu definiciju“ koju ćemo kasnije usavršiti: Konačni cilj digitalne pismenosti za djecu jest da pronađu, shvate, integriraju, stvaraju i koriste informacije iz više različitih izvora (online tekstovi, audio i video uradci, slike, interaktivne grafike,….) kao i da komuniciraju i da se izražavaju učinkovito u raznim modalitetima kod kuće i u školi (glasovno, na papiru, vizualno, digitalno). Molimo Vas da prikažete primjere dobre prakse za tri različite dobne skupine:

    Dobna skupina 0 – 3 godine (bebe)

    • Osnove lingvističke pismenosti (učenje govora zajednice, sa svih aspekata, ne samo vokabulara što je jako važno, već i sintakse, morfologije, strategije komuniciranja, razumijevanja drugih i samo-izražavanja).
    • Pred-pismenost, shvaćanje i interakcije s pisanim materijalom u bilo kojem obliku i razlike i veze tiska sa vizualnim i slušnim materijalom.

    Dobna skupima 3 – 6 godina ( predvrtićka/vrtićka)

    • Digitalni alati za podizanje pismenosti u začecima kao što je podizanje oralnih jezičnih vještina, slušanja i vještine prepričavanja, pisanja i meta-jezičnih vještina poput fonološke i fonemske svjesnosti.
    • Korištenje digitalnih alata (uređaja/aplikacija) kao „igrališta“ za učenje niza različitih digitalnih vještina: na primjer, stvaranje grafičkih slikovnica i digitalnih priča, animacija, uvod u kodiranje, programiranje Lego robota, komponiranje glazbenih komada.

    Dobna skupina 6 – 10 godina (niži razredi osnovne škole)

    • Poticanje osnovnih vještina čitanja: veza između slova i glasa, morfema, dekodiranje, tečnost, razumijevanje („učenje čitanja“)
    • Poticanje visoko razvijenih vještina čitanja: učenje i korištenje meta-kognitivnih strategija promatranja, isprobavanja, elaboriranja, kritičko i kreativno razmišljanje naprema online i tiskanom sadržaju („Čitanjem do učenja“)
    • Poticanje učinkovite upotrebe alata i strategija za čitanje online: najbolji načini korištenja pretraživača, upotreba pravih riječi za pretragu informacija kako bi shvatili bit ideje, brzo pretraživanje i pregledavanje, vrednovanje informacije dobivene pretraživanjem (otkriti pristranost i pokušaje utjecanja na mišljenja ili konzumaciju informacija, kako prepoznati lažne vijesti)
    • Poticanje vještina pisanja i komunikacije
    • Korištenje digitalnih uređaja za promicanje čitanja iz zadovoljstva
    • Korištenje digitalnih uređaja kao medija za kodiranje i programiranje, kao „igralište“ za učenje i razvoj različitih kreativnih digitalnih vještina.
  • Maraton čitanja “Minuta za čitanje”

    U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige kao središnji program, 23. listopada u organizaciji HČD-a odvijat će se maraton čitanja pod nazivom MINUTA ZA ČITANJE.

    Plakat mjeseca hrvatske knjigePozivamo sve knjižnice da se uključe u akcija čitanja naglas, animirajući svoje korisnike koji će od 15.10. pa do 22. 10. slati na adrese knjižnica svoje video zapise čitanja u trajanju od jedne minute.  Prema našoj preporuci bilo bi dobro da su to tekstovi vezani uz temu ovogodišnjeg MHK, a knjižničari mogu pozvati svoje korisnike ukoliko nemaju mogućnost sami odraditi predloženi zadatak,  da pročitaju svoju minutu u knjižnici gdje će ih dočekati pripremljene predložene knjige i knjižničar/ka koji/a će pomoći u snimanju jednominutnog videa.

    Cilj je ove online akcije poticanje čitanja i pismenosti kroz popularizaciju čitanja iz užitka, kao temeljnog preduvjeta za razvoj spomenutih vještina, ali i kao neizostavnog  kulturnog sadržaja u životu svakog pojedinca.

    Ovogodišnji program zbog situacije nastale pandemijom odvijat će se u skladu sa središnjom temom Mjeseca hrvatske knjige 2020. RAZLISTAJ SE koja je ove godine posvećena planetu Zemlji. Stoga je teme čitanja priča, poezije, slikovnica potrebno vezane za naš planet, njegovo očuvanje i zaštitu u najrazličitijim pojavnim oblicima i značenjima.

    Dan posvećen cjelodnevnom čitanju, trebao bi svijetu pokazati kako pravo na čitanje i pisanje pripada svima.

    U ovoj akciji poziv je upućen svima bez ograničenja, osim MINUTE, a kako bi što više sudionika došlo do izražaja.

    23. listopada knjižnice na svojim mrežnim stranicama, Facebooku, Instagramu, Twittru, Youtube kanalu, objavljuju ono što su prikupili u tjedan dana uz obavezan hashtag

    #minutazacitanje

    #mhk

    #hcd

    #razlistajse

    Osim uz ovaj dan posvećen cjelodnevnom čitanju i MINUTI ZA ČITANJE, knjiga će biti u središtu pozornosti sve do 15. studenoga, a video zapisi mogu biti odličan začin svim događanjima koje će se u MHK odvijati.

    Predsjedništvo HČD-a daje doprinos akciji čitanjem odlomaka iz knjige Fortuna čitanja autora dr. sc. Danka Plevnika  https://www.youtube.com/watch?v=Pn3R9fvyOF4&fbclid=IwAR3n_vkeFL7CFPbcXC0k_xcHHYMntwtafK11EZAG6HLDxqxYIIyLo1k1gsE

  • Održana 20. Izborna skupština Društva

    Na temelju Odluke o sazivanju 20. Izborne skupštine Hrvatskoga čitateljskog društva, a u skladu s čl. 22 Statuta Društva, predsjednica je sazvala Izbornu skupštinu. Skupština se, zbog situacije uzrokovane korona virusom i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se  izbjegavaju veće grupe ljudi i javna okupljanja nije mogla održati na uobičajen način te se održala online, od 15. do 18. rujna 2020. godine.

    Logo drustvaZa novu predsjednicu predložena je Karolina Zlatar Radigović, za prvu dopredsjednicu Snježana Berak, za drugu dopredsjednicu Margareta Matijević Kunst, a za tajnicu Davorka Semenić Premec, koje su jedine poslale kandidature. Prijedlozi su jednoglasno usvojeni.

    Na prijedlog članova Skupštine sukladno čl. 26 Statuta predloženi su:

    • Za predsjednicu HČD-a predložena je i jednoglasno izabrana Karolina Zlatar Radigović za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine koja je po položaju Predsjednica HČD-a, Skupštine i Upravnog odbora.

    • Za dopredsjednicu HČD-a predložena je i jednoglasno izabrana Snježana Berak za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine.

    • Za dopredsjednicu HČD-a predložena je i jednoglasno izabrana Margareta Matijević Kunst za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine.

    • Za članove Predsjedništva za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine predložene su i jednoglasno prihvaćene predsjednica Karolina Zlatar Radigović, dopredsjednica Snježana Berak, dopredsjednica Margareta Matijević Kunst.

    • Za članove Upravnog odbora za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine predloženi su i jednoglasno izabrani Karolina Zlatar Radigović, predsjednica, Snježana Berak  i  Margareta Matijević Kunst dopredsjednice, Davorka Semenić Premec za tajnicu te predstavnici 3 ogranka HČD-a: Kristina Čunović (Ogranak Karlovac), Marjana Janeš Žulj (Ogranak Križevci) i Vinka Jelić Balta (Ogranak Čazma). Za blagajnicu je predložena Mirjana Milinović. Prijedlog je jednoglasno usvojen.

    • Za članove Nadzornog odbora za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine predložene su članice: Dušanka Vergić, Snježana Ercegovac  i Miroslav Gakić. Skupština je jednoglasno prihvatila prijedlog za Nadzorni odbor.

    Program rada za razdoblje od 2020. do 2022. godine iznijele su nova predsjednica Karolina Zlatar Radigović i dopredsjednice Snježana Berak i Margareta Matijević Kunst (prilog 4). Planovi i ciljevi HČD-a za naredne dvije godine su nastavak partnerske suradnje u provođenju nacionalnih kampanji i manifestacija i festivala, redovito izlaženje časopisa Hrčak, pojačati aktivnost ogranaka, nastavak s organizacijom stručnog skupa povodom Međunarodnog dana pismenosti te poticanje međunarodne aktivnosti (nastavak rada u FELA-i, ELINET-u, ILA-i). Predsjedništvo ističe da je osvješćivanje rada i ciljeva HČD-a među sadašnjim i potencijalnim članovima jedan od važnijih zadataka.

  • Prikaz stručnog skupa “Pismenost i kultura čitanja u doba promjene”

    U nemogućnosti održavanja skupa uživo, Hrvatsko čitateljsko društvo odlučilo je održati skup u virtualnom okruženju. Skup je održan u suradnji sa Školskom knjigom, a prisustvovalo je 168 sudionika. Započeo je uvodnim govorom predsjednice Snježane Berak koja je objasnila izbor teme Pismenost i kultura čitanja u doba promjene te ukratko prepričala povijest Društva koje ove godine slavi 25. godišnjicu. Uz to, ove godine se navršava i 15. godišnjica Foto natječaja Smiješak…Čitajte! Kristina Čunović, glavna urednica časopisa Hrčak, govorila je o tom službenom glasilu HČD-a. Hrčak izlazi kao dvobroj pa se tako i u ovom broju nalaze sažeci predavanja sa skupa, primjeri dobre prakse, preporuka stručne literature i još mnogo zanimljivih članaka (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=zxQqHKX_pZU).

    Hrvatsko čitateljsko društvo svake godine pridružuje se obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, kojeg je utemeljio UNESCO 1967. Naslov ovogodišnjeg stručnog skupa bila je Pismenost i kultura čitanja u doba promjene kako bismo podsjetili na temeljne promjene u čitanju i pisanju potaknute digitalnom revolucijom. Tema digitalne pismenosti provlači se kroz sve pore društva zadnjih nekoliko godina, a pojavom pandemije koronavirusa korištenje digitalnih tehnologija izbilo je na prvo mjesto. Brojne ustanove, udruge, izdavačke kuće i pojedinci iskoristili su svoje internet kanale, društvene mreže, video i audioservise, prijenose uživo i ostale mogućnosti kako bi jedinstvenom akcijom pogled javnosti usmjerili na knjigu. Skup se održava da bi se čula mišljenja stručnjaka i da bi se pronašle ideje kako se najbolje nositi s novim izazovima.

    Nakon uvodnih izlaganja članica Programskog i Organizacijskog odbora skupa, objavljene su poveznice za sljedeća predavanja:

    Igor Salopek, dr. med. (Odjel za psihijatriju Opće bolnice Karlovac, Integrativni centar mentalnog zdravlja) održao je predavanje pod naslovom Implikacije korištenja digitalnih tehnologija na razvoj kognitivnih funkcija.

    Igor Salopek je rođen u Karlovcu, a na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2015. postaje doktorom medicine. Za svoj doprinos studentskom aktivizmu 2011. godine biva nagrađen Rektorovom nagradom, te godine utemeljuje NeuRi – Studentski kongres neuroznanosti s međunarodnim sudjelovanjem, a 2014. osniva i postaje voditeljem Centra za destigmatizaciju i prevenciju duševnih smetnji. Od 2017. specijalizant je psihijatrije Opće bolnice Karlovac gdje osniva Integrativni centar mentalnog zdravlja, čiji je i danas voditelj,  što predstavlja platformu za šire javnozdravstveno djelovanje organizirajući niz preventivnih i psihoedukativnih predavanja, skupova, inicijativa i projekata s ciljem razvoja modela psihijatrije u zajednici, destigmatizacije psihičkih smetnji i poboljšanja kvalitete života osoba s mentalnim poteškoćama. U svojem izlaganju govorio je o korištenju digitalnih tehnologija, njihovim implikacijama na mentalno zdravlje i o potrebi šireg senzibiliziranja javnosti za njih (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=yMVBmQOrkT4).

    Online stručni skupProf. dr. sc. Željka Car (Fakultet elektrotehnike i računarstva) i izv. prof. dr. sc. Jasmina Ivšac Pavliša (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) održale su predavanje pod nazivom ICT-AAC aplikacije za poticanje (pred)vještina čitanja.

    Željka Car je redovna profesorica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi na Zavodu za telekomunikacije. Diplomirala je 1993. godine na istom fakultetu, gdje je i doktorirala 2001. Pokrenula je mulitidisciplinarna istraživanja u području razvoja ICT usluga za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama s grupom znanstvenika  s različitih fakulteta – Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Grafičkog fakulteta i Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta. Sudjeluje kao istraživač na raznim znanstvenim i tehnološkim projektima. Jasmina Ivšac Pavliša je od 2001. godine zaposlena na Odsjeku za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome Odsjeku trenutno radi kao docent. Aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim projektima u području rane intervencije. Njezin poseban interes u području logopedije vezan je za rano prepoznavanje teškoća na području socijalne komunikacije i jezično-govornoga razvoja, razvoj metoda poticanja te na područje razvoja i implementacije potpomognute komunikacije. Osim znanstveno-istraživačkog rada i rada u nastavi, kao suradnica Kabineta za ranu komunikaciju koji je jedinica nastavne baze Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta – Centra za rehabilitaciju,  posljednje tri godine je ujedno voditeljica istoimenog Centra. U predavanju profesorice su govorile o digitalnim tehnologijama koje mogu pomoći kod razvoja predvještina čitanja i o jednoj od takvih aplikacija – ICT-AAC (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=1YtU41yDEiY).

    Dr. sc. Jasna Milički iz OŠ Marija Bistrica i Ana Sudarević iz OŠ Dubovac, Karlovac održale su predavanje pod naslovom: Nove generacije i digitalni mediji: smjernice za smislenu i odgovornu upotrebu. Jasna Milički doktorica je informacijskih i komunikacijskih znanosti i stručna suradnica savjetnica, dipl. knjižničarka i profesorica pedagogije, dobitnica Nagrade „Višnja Šeta“, koju joj je dodijelila Hrvatska udruga školskih knjižničara. Jasna Milički sudjelovala je i izlagala na više znanstvenih skupova i objavljivala radove u stručnim i znanstvenim zbornicima. Voditeljica je Županijskog vijeća stručnih suradnika knjižničara osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije, a radi u OŠ Marija Bistrica. Ana Sudarević školska je knjižničarka u karlovačkoj Osnovnoj školi Dubovac, dobitnica je godišnje Nagrade “Višnja Šeta”, koju dodjeljuje Hrvatska udruga školskih knjižničara za predani i inovativni rad i značajna ostvarenja u školskom knjižničarstvu. Posebno je istaknut njen odgojno-obrazovni rad s korisnicima, s naglaskom na suvremene tehnologije te doprinos u istraživanju stavova i iskustva čitanja e-knjiga učenika osnovnoškolskoga uzrasta koje je poslužilo kao polazište za raspravu na nekoliko nacionalnih stručnih skupova. Jasna Milički i Ana Sudarević provele su istraživanje o navikama mladih u korištenju interneta i tehnologije. Svoje zaključke iznijele su u predavanju (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=RF7Yu_pXWk8).

    Dr. sc. Martina Topalović održala je predavanje naslova Medijske kompetencije studenata Učiteljskih fakulteta. Martina Topalović diplomirani je novinar i voditeljica Područnog ureda Bjelovar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Rođena je u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je 2019. i stekla titulu doktorice informacijskih i komunikacijskih znanosti. Radno iskustvo stjecala je u državnoj i javnoj upravi, 2010. postaje predstojnicom Ureda predsjednice Vlade Republike Hrvatske. Također, bila je zastupnica u Hrvatskom saboru u mandatu od 2011. do 2015. a od rujna 2018. imenovana je predstojnicom Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Bjelovaru. U predavanju ističe da, s obzirom na posve nove trendove izloženosti medijima djece i mladih, očito postoji potreba za osuvremenjivanjem nastavnog plana i programa, ulaganjem u infrastrukturu te stvaranjem medijskih kompetencija kod učitelja i budućih učitelja.

    Srđan Lukačević i Dino Radmilović iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek održali su predavanje pod nazivom Ukorak s vremenom: digitalna pismenost i treća životna dob. Srđan Lukačević viši je knjižničar i voditelj službe nabave u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. Napisao je velik broj stručnih članaka iz područja bibliotekarstva. Dino Radmilović njegov  je kolega i zajedno provode Projekt informacijskog opismenjavanja osoba treće životne dobi. Informatička i informacijska pismenost danas je sastavni dio opće pismenosti u suvremenom svijetu. Nedostatkom navedene, dolazi do teškoća u praćenju tehnoloških napredaka uslijed čega se stvara digitalni jaz koji je posebno izražen kod osoba treće životne dobi. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek uočila je potrebu za dodatnim informatičkim i informacijskim opismenjavanjem među korisnicima treće životne dobi te je odlučila organizirati niz radionica na tu temu pod nazivom „Ukorak s vremenom – osnove rada na računalu“. U izlaganju je bilo riječi o samom tečaju, važnosti istoga za polaznike, a prikazani su i rezultati istraživanja kojim su željeli utvrditi zadovoljstvo polaznika programa tečajem i primjenjivost naučenog (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=keko3yZQ9G4).

    Jagoda Ille i  Ivana Faletar Horvatić iz Knjižnica grada Zagreba održale su predavanje pod naslovom Do pismenosti kroz kompetencije: usluga Pitajte knjižničare.

    Jagoda Ille viša je knjižničarka, voditeljica knjižnice Medveščak, koordinatorica je projekta „Pitajte knjižničare“. Ivana Faletar Horvatić je viša knjižničarka, od 2017. godine koordinatorica je Informativno-posudbenog odjela Gradske knjižnice, mreža Knjižnice grada Zagreba. Uključena je u sve aspekte pružanja i osmišljavanja usluga za korisnike te u edukaciju djelatnika. Provele su istraživanje o kompetencijama knjižničara koji sudjeluju u programu „Pitajte knjižničare“ i kako držati korak s brzim promjenama u digitalnom okruženju (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=nEK-LgyaDM8).

     Dr. sc. Marija Ott Franolić održala je predavanje Čitamo da bismo mogli zamisliti bolji svijet.

    Marija Ott Franolić diplomirala je komparativnu književnost i ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala na Poslijediplomskom studiju književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma, s temom „Svakodnevica u dnevniku Divne Zečević“. Članica je udruge Blaberon za poticanje čitanja i kritičkog mišljenja. U sklopu programa Udruge potiče čitanje u dječjim vrtićima, Knjižnici Medveščak (KGZ) i na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Drži predavanja i edukacije o važnosti čitanja, osobito male djece. Bila je članica Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja pri Ministarstvu kulture. Područja interesa su joj poticanje čitanja, povezanost čitanja i kritičkog mišljenja, obrazovne politike, ženska povijest i svakodnevica, te ženski privatni tekstovi. U svojem predavanju govorila je koliko je čitanje važno, kako nas može promijeniti i kako nam može pomoći da promijenimo svijet (dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=yPRoL7Hm9FI).

    Stručni skup Društva

    Napisala: Margareta Matijević Kunst

     

  • Peti međunarodni Festival slikovnice Ovca u kutiji

    Peti međunarodni festival slikovnice Ovca u kutiji održan je u Pazinu od 14. do 18. rujna 2020. godine, a dio festivalskog programa odvijao se i u mjestima Trviž, Motovun, Karojba, Tinjan, Sveti Petra u Šumi, Cerovlje, Lupoglav i Gračišće.

    U petodnevnom druženju namijenjenom širokoj publici, djeci i odraslima i struci, održan je velik broj književnih programa, likovnih radionica, čitanja, jedna književna šetnja te nekoliko stručnih predavanja. Kao i prethodnih godina održana je akcija Slikovnica u izlogu u kojoj su tijekom pet dana Festivala bile izložene do sada nagrađivane slikovnice, a zadnjeg dana kao završetak iz šešira su izvučeni dobitnici čiji je jedini zadatak bio izvaditi željenu slikovnicu iz izloga i na taj način je simbolički osloboditi za čitanje.

    Inicijator i glavni organizator nagrade i festivala OVCA U KUTIJI, neprofitna udruga Knjiga u centru iz Zagreba ( Ana Đokić, Zoran Pongrašić) i suorganizatori Festivala Gradska knjižnica Pazin (Iva Ciceran) i Hrvatsko čitateljsko društvo (Snježana Berak) aktivno sudjeluju u provođenju i organiziranju programa Festivala te doprinose njegovom rastu. Želja i cilj organizatora je popularizirati slikovnicu i njezine autore te od Pazina napraviti svjetski centar slikovnice u koji će jednom godišnje dolaziti umjetnici i ljubitelji ovog književnog žanra, koji time dobiva svoju visokovrijednu ulogu u promociji čitanja. Prethodnih godina je preko tri tisuće posjetitelja pratilo preko pedeset festivalskih programa godišnje, a nakon gostiju iz Kine, Irana, Austrije, Litve i Njemačke, Venezuele, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske ovogodišnji je festival imao goste/autore iz Slovenije.

    Treba naglasiti kako je podrška Grada Pazina neizostavna, te je prijem svih sudionika kod gradonačelnika u službenom programu već tradicionalni program koji se održava prvog dana nakon što stignu svi gosti. Također u Likovnoj galeriji Društva likovnih stvaratelja Pazin, otvorena je izložba, ove godine ne ilustracija već svih slikovnica koji su tijekom proteklih godina bile nagrađene nagradom Ovca u kutiji bilo od strane dječjeg bilo od strane stručnog žirija.

    Uz programe za djecu i mlade, likovne radionice namijene građanima i srednjoškolcima, pričaonice za djecu predškolskog uzrasta, gostovanja po okolnim mjestima održan je i Off program (samo za punoljetne). Od četvrtog festivala uvedene su dvije novine koje su naišle na iznimno dobar prijem kod publike, ali i struke, pa su zadržane i na ovogodišnjem festivalu. Gradonačelnik Pazina, osobno se uključuje u festival i u popodnevnom satima na  gradskom trgu čita priču / slikovnicu dajući tako podršku organizatorima ali i ukazuje na važnost čitanja od najranije dobi. Drugi program koji postaje stalni dio Festivala su stručna predavanja na temu čitanja, prevođenja, kritičkog prosuđivanja teksta i ilustracija, pravilnog odabira slikovnice te građe primjerene čitatelju.

    U okviru Međunarodnog festivala slikovnice Ovca u kutiji održan je već tradicionalno Okrugli stol u kojem su svi akteri govorili iz svog aspekta o slikovnici kao neizostavnom mediju od najranije dobi pa do slikovnice kao štiva za odrasle. Govorilo se o kvaliteti teksta i ilustracija, označavanju slikovnica prema dobi čitatelja, temama u slikovnicama (Jesu li strane slikovnice tematski hrabrije?), zastupljenosti slikovnica u odnosu na cjelokupnu nakladničku produkciju u Hrvatskoj… Mnoga su pitanja razjašnjena, neka ostala otvorena, kao dobrodošla ideja za buduća sastajanja i promišljanja o slikovnicama i programima koji obuhvaćaju čitanje najmlađima. Veseli što je na okruglom stolu i djelu programa sudjelovala gđa. Mihaela Majcen Marinić, voditeljica odjela za knjigu i nakladništvo pri Ministarstvu kulture i medija.

    Festival slikovnice Ovca u kutiji održan je pod pokroviteljstvom Grada Pazina, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zajednice nakladnika. Partneri Festivala: Hrvatsko čitateljsko društvo, Muzej grada Pazina, Društvo Naša djeca Pazin, Društvo likovnih stvaratelja Pazin, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazinski kolegij – Klasična gimnazija, Pučko otvoreno učilište u Pazinu, Etnografski muzej Istre – Museo Etnografico dell’ Istria, Ibis grafika, Studio Moderna.

    Sudionici i organizatori petog međunarodnog festivala slikovnice bili su: Zoran Pongrašić, Alma Pongrašić, Irena Zelena, Snježana Berak, Iva Ciceran, Davorka Semenić Premec, Saša Krnic, Vanda Čizmek, Peter Škerl, Manuela Vladić Maštruko, Vojin Maštruko, Nikolina Manojlović Vračar, Leonardo Mićanović, Dubravka Zima, Marina Marušić, Zoran Damjanović, Lara Božić, Roberta Špoljarić, Nataša Simić, Nada Putinja, Marko Cerovac.

    Usprkos epidemiji covid-19, svojevrsnoj brizi i strahu kako će proteći ovaj festival, sretni smo što smo ga uspjeli održati usprkos svemu. Pratilo nas je lijepo vrijeme i grijalo jesensko sunce pa su se skoro svi programi odvijali na otvorenom, u parkovima, dvorištima škola uz poštivanje protuepidemijskih mjera. Festival u brojkama sažet je u ukupno 50 programa od kojih je 26 bilo za djecu i mlade, 12 za odrasle i 12 zajedničkih. Od ukupno 1.226 posjetitelja i sudionika bilo je 798 djece i mladih i 428 odraslih.

    Međunarodni festival slikovnice Ovca u kutiji medijski su pratili Glas Istre, HRT, Generacija hr., HKM, TV Nova – Pula…

    OVCA U KUTIJI jedina je nagrada u Hrvatskoj u kojoj stručni žiri sastavljen od književnika, književnih kritičara i ilustratora (članovi žirija mijenjaju se svake godine) pregledava cjelokupnu godišnju produkciju slikovnica i vrednuje umjetničku vrijednost teksta i njegov odnos s ilustracijom. Uz stručni žiri, najbolju slikovnicu bira i neovisan dječji žiri (članovi žirija mijenjaju se svake godine). Već nekoliko godina dodjela nagrada održava se u okviru Međunarodnog sajma knjiga Interliber pa će se tako i ove godine dodijeliti na Interliberu. Nagrada se sastoji od skulpture OVCA U KUTIJI.

    Do sljedećeg, šestog festivala, šaljemo veseli festivalski pozdrav, beeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee…

    Osvrt napisale

    Predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva
    Snježana Berak, mag.bibl.

    Ravnateljica Gradske knjižnice Pazin
    Iva Ciceran, dipl.knjiž.

    Fotografije: Marko Cerovac

  • Online Izborna skupština Hrvatskoga čitateljskog društva

    Na temelju Odluke o sazivanju 20. Izborne skupštine Hrvatskoga čitateljskog društva, a u skladu s čl. 22 Statuta Društva, predsjednica saziva Izbornu skupštinu koja će se, zbog nemogućnosti održavanja na uobičajen način, održati online, od 15. do 18. rujna 2020. godine.

    Molim da se po točkama Dnevnog reda očitujete u vremenu od 8.00 sati, 15. 9. do zaključno 24.00 sata, 18. 9. 2020.

    DNEVNI RED

    1. Prihvaćanje Dnevnog reda
    2. Usvajanje prijedloga za Radno predsjedništvo:

    Vinka Jelić Balta – predsjednica

    Ana Suradević – član

    Ivana Faletar Horvatić – član

    1. Usvajanje prijedloga za Radno tijelo Skupštine:

    Mirjana Milinović – zapisničar

    Zorka Renić – ovjerovitelj Zapisnika

    1. Usvajanje Izvješća o radu HČD-a za razdoblje od 2018. do 2020. g.   (predsjednica HČD-a)
    2. Usvajanje financijskog izvješća
    3. Usvajanje Izvješća Nadzornog odbora (predsjednica NO Loris Bučević Sanvincenti)
    4. Razrješavanje dužnosti članova Predsjedništva: predsjednice, dopredsjednica, tajnice i blagajnice te članova Upravnog i Nadzornog odbora
    5. Izbor članova Predsjedništva: predsjednice, dopredsjednica, tajnice i blagajnice te članova Upravnog i Nadzornog odbora za razdoblje od 2020. do 2022. godine
    6. Razno – pitanja i prijedlozi

    S obzirom na to da je dosadašnjem Predsjedništvu kao i članovima Upravnog i Nadzornog odbora istekao mandat, moramo izabrati nove članove.

    Predloženi članovi:

    UPRAVNI ODBOR 2020. – 2022.
    Karolina Zlatar Radigović – predsjednica

    (1.   mandat)

    Snježana Berak – dopredsjednica (1. mandat)
    Margareta Matijević Kunst – dopredsjednica

    (1.   mandat)

    Davorka Semenić Premec – tajnica (1. mandat)
    Kristina Čunović – član UO
    Marjana Janeš Žulj – član UO
    Vinka Jelić Balta – član UO
    Mirjana Milinović – blagajnik
    NADZORNI ODBOR 2020. – 2022.
    Dušanka Vergić – predsjednica NO
    Snježana Ercegovac – član NO
    Miroslav Gakić – član NO

     

    Pravo glasovanja imaju svi članovi Društva koji su uplatili članarinu za 2020. godinu.

     

    Hvala, s poštovanjem

    Mirjana Milinović

    Tajnica HČD-a

  • Rezultati 15. foto natječaja “Smiješak… čitajte!”

    Foto natječaj Hrvatskog čitateljskog društva Smiješak…Čitajte! 15. je po redu. Ovaj natječaj ima za cilj putem fotografije istaknuti važnost i pozitivnu, ali i zabavnu stranu čitanja, a time i pismenosti. Redovito naglašavamo kako se mogu natjecati fotografi amateri iz Hrvatske bez obzira na dob, neovisno o tome jesu li članovi Hrvatskog čitateljskog društva ili nisu. Na taj način zapravo širimo našu misiju. Zadana tema je uvijek ista, fotografije trebaju prikazivati osobu koja čita, valja naglasiti kako nas redovito iznenade maštovitost i kreativnost fotografskog rada, iskrenost doživljaja autora, a prije svega spontanost i sposobnost prijenosa emocije i trenutka.

    Na ovogodišnji natječaj pristiglo je 116 fotografija od kojih je 86 bilo prihvatljivo prema uvjetima natječaja. Sudionici njih 43 dolaze iz cijele Hrvatske, što posebno raduje, jer iako ih je najviše iz Zagreba i Osijeka, u konkurenciji su bili autori iz Daruvara, Križevaca, Višnjevca, Kastva, Bjelovara, Lopatinca, Siska, Prigorja Brestovečkog, Podravskih Podgajca, Svetog Martina na Muri, Kraljevca na Sutli, Rijeke, Vukovara, Vrgorca, Čakovca, Jastrebarskog, Varaždina, Garešnice, Murskog Središća, Zrinšćine i svima im zahvaljujemo.

    Ocjenjivački sud ove godine odabrao je tri najuspješnije fotografije dok je pet fotografija pohvalio.

    1. mjesto

    Mary Crnković Pilaš

      Alive

    1. mjesto

    Goran Fuzul

    Čituljak_01_Petar Pan i Zvončica čitaju pod morem

    1. mjesto

    Oliver Filipović

    Moja sestra voli čitati

     

    Pohvaljeno

    • Aleksandar Tomulić

    Najmlađi član

    • Ivana Hengl

    U sjeni

    • Niko Belančić

    Čitateljica sunca

    • Dora Vasić – Gautam

    Jedva čekam da naučim čitati

    • Ilija Stanušić

    Ispod suncobrana

    Svi nagrađeni autori mogu očekivati poklon paket na svoju adresu, a sve navedene nagrađujemo još i besplatnim članstvom u Hrvatsko čitateljsko društvo za 2021. godinu. Hrvatski fotosavez osigurao je nagrade za prva tri mjesta.

    Devet fotografija u formatu 50×70 cm na capafixu već pet godina putuje Hrvatskom kao Izložba Smiješak…čitajte! Svaka zainteresirana knjižnica, škola, ustanova ili drugi adekvatan prostor može besplatno dobiti izložbu, s troškom slanja na novu adresu postava. Slobodno nam se obratite na hcd@hcd.hr. Na žalost do sada nismo uspjeli osigurati sredstva za izradu tri pobjedničke fotografije koje smo planirali priključiti putujućoj izložbi, no ukoliko se do kraja godine stanje promijeni autori će biti obaviješteni.

    Snježana Berak

    Predsjednica HČD-a

  • Stručni skup – obavijest

    Hrvatsko čitateljsko društvo tradicionalno obilježava Međunarodni dan pismenosti stručnim skupom kojim okuplja stručnu javnost i potiče rasprave o pismenosti i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ovogodišnja tema Pismenost i kultura čitanja u doba promjene svakako je aktualna i ide ukorak s vremenom. Obljetnica koju obilježavamo, prilika je da saznate o nastojanjima HČD-a da tijekom 25 godina postojanja bude prisutno. Najavit ćemo sve naše pozvane izlagače i njihove teme, predstaviti naš novi broj časopisa Hrčak, a na samom kraju proglasiti pobjednike 15. foto natječaja Smješak… čitajte! Kroz webinar će vas voditi predsjednica HČD-a Snježana Berak, moderatorica Margareta Matijević Kunst i urednica Hrčka Kristina Čunović, a trajat će 45-60 minuta.

    Na samom kraju objavit ćemo link You tube kanala Školske knjige na kojem će biti u cijelosti sva izlaganja s ovogodišnjeg skupa.

    Ujedno Školskoj knjizi dugujemo veliku zahvalu na podršci koju nam daju već petu godinu i u ovoj novo normalnoj situaciji.

    Poveznica za prijavu je

     https://skolskaknjiga.webex.com/skolskaknjiga/onstage/g.php?MTID=e9588255f7f69f25b051adbcf1f86a4fc

    Ljubazno molimo da obavezno uz prijavu navedete svoje ime, prezime i točnu mail adresu kako bismo vas evidentirali i poslali vam potvrdu o sudjelovanju. 

  • 15. foto natječaj “Smiješak… čitajte!”

    Uključite se u 15. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” kojeg organizira Hrvatsko čitateljsko društvo, a ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti.

    Natjecati se mogu fotografi amateri iz Hrvatske bez obzira na dob. U natječaju se može sudjelovati s najviše tri rada koji trebaju prikazivati osobu koja čita.

    Kriteriji za natječaj obuhvatit će maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora. Ocjenjivačku komisiju imenovat će organizator natječaja, Hrvatsko čitateljsko društvo koja će od ukupnog broja prijavljenih radova na natječaj odabrati 3 pobjedničke fotografije. Fotografije se šalju u digitalnom obliku na e-mail hcd.hcd@gmail.com ili hcd@hcd.hr

    Fotografski natječaj počinje 1. srpnja i traje do 25. kolovoza 2020. godine (posljednji dan za prijem radova je 25. kolovoza 2020. godine do ponoći). Pobjednički radovi bit će proglašeni 7. rujna 2020. godine uoči Međunarodnog dana pismenosti, u sklopu Stručnog skupa kojeg organizira HČD, u prostoru Školske knjige, Masarykova 28, a obavijest o tome bit će na mrežnoj stranici HČD-a.

    Sa željom da vidljivost foto natječaja bude veća ostvarena je putujuća izložba najboljih foto radova zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. Izložba od devet nagrađenih radova putuje hrvatskim knjižnicama (Slatina, Bjelovar, Križevci, Split, Daruvar, Zagreb–KGZ, Karlovac, Ozalj, Vrbovec, Pazin, Vinkovci, Sisak, Rovišće, Čazma…) i svaka zainteresirana knjižnica, ustanova, škola ili druga pravna osoba s adekvatnim prostorom može ju dobiti besplatno, no snosi troškove slanja na novu adresu postava.

    NATJECAJ

    PRIJAVNICA

  • Stručni skup “Pismenost i kultura čitanja u doba promjene”

    Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanjem rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Stručni skup Pismenost i kultura čitanja u doba promjene kojeg će Hrvatsko čitateljsko društvo organizirati 8. rujna 2020. godine održat će se virtualno u suradnji sa Školskom knjigom s početkom u 10 sati.

    Stručno glasilo Hrčak br. 59-60 sadržavat će sažetke izlaganja skupa.

    U opisu skupa ističemo da u suvremenom društvu posljednjih desetljeća svjedočimo temeljnim promjenama u čitanju i pisanju potaknutih digitalnom revolucijom. Pitanja su brojna, očito je da se „mozak čitanja“ transformirao pomoću digitalnih medija. Sada, kada smo potpuno uronjeni u internet i naše digitalne uređaje, naši načini obrade pisanog jezika također su dramatično promijenjeni. Mnogi od nas zabrinuti su zbog promjena u nama i što one mogu donijeti generacijama koje dolaze.

    Pitanja na koja bi sudionici nakon skupa trebali dobiti odgovor su sljedeća:
    1. Hoće li nova generacija, uronjena u multitasking i digitalne medije, naučiti razviti esencijalne kognitivne procese kao što su kritičko razmišljanje, refleksija i empatija – što su ujedno i sastavnice dubokog čitanja?
    2. Hoće li digitalni lanac u konačnici utjecati na kritičku analizu i empatiju građanstva?
    3. Hoće li potencijalne promjene tih kapaciteta ostaviti nas podložnijima lažnim vijestima i demagogiji?
    4. U kojim bismo slučajevima trebali ustrajati da i dalje učimo koristeći tradicionalne medije kao što je tiskana knjiga ili rukopis?

    Predavači:

    Igor Salopek, dr. med., Integrativni centar mentalnog zdravlja Karlovac: Implikacije
    korištenja digitalnih tehnologija na razvoj kognitivnih funkcija
    Prof. dr. sc. Željka Car, Fakultet elektrotehnike i računarstva
    Izv. prof. dr. sc. Jasmina Ivšac Pavliša, Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet:
    ICT-AAC aplikacije za poticanje (pred)vještina čitanja
    Dr. sc. Jasna Milički, OŠ Marija Bistrica,
    Ana Sudarević, OŠ Dubovac, Karlovac:
    Nove generacije i digitalni mediji : smjernice za smislenu i odgovornu upotrebu
    Dr. sc. Martina Topalović, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Bjelovar:
    Medijske kompetencije studenata Učiteljskih fakulteta
    Srđan Lukačević (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek),
    Dino Radmilović (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek):
    Ukorak s vremenom: digitalna pismenost i treća životna dob
    Jagoda Ille, Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak,
    Ivana Faletar Horvatić, Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica: Do pismenosti kroz kompetencije: usluga Pitajte knjižničare
    Dr. sc. Marija Ott Franolić, Zagreb: Čitamo da bismo mogli zamisliti bolji svijet

    Tema skupa tradicionalno je usmjerena na povezivanje ljudi koji rade na poticanju pismenosti na svim razinama – od vrtića, preko škole i visokoškolskih ustanova do obitelji i knjižnica – kako bi svi, surađujući, djelovali na razvoj čitateljskih sposobnosti djece, učenika i studenata te tako pridonijeli obrazovanijem, sposobnijem i razvijenijem društvu.