Autor: hcd

Pozivamo Vas na predstavljanje rezultata provedbe Čitateljskog programa za zatvorenike i djecu koja će se održati 27. veljače 2020. od 13 do 15 sati u prostorijama udruge Roditelji u akciji, Žerjavićeva 10 u Zagrebu.
Ovo događanje organiziraju Hrvatsko čitateljsko društvo i Roda povodom završetka trogodišnjeg programa koji je financiralo Ministarstvo pravosuđa RH.

Ovaj program povezuje djecu i roditelje koji su u zatvorima kroz aktivnosti čitanja naglas, omogućujući tako da roditelji, iako odvojeni, budu na poseban način prisutni u djetetovu životu. Cilj je ovoga programa ojačati roditeljske kompetencije i razvijati pozitivno roditeljstvo među zatvorenicima-roditeljima.
Čitateljski program za zatvorenike i djecu danas se provodi u svim kaznenim tijelima u Hrvatskoj. Prve knjige svojoj djeci čitale su zatvorenice iz Kaznionice u Požegi, a od 2015. godine do danas, Roda i Hrvatsko čitateljsko društvo osigurali su oko 2000 knjiga i slikovnica za provedbu programa. Zatvorenici i zatvorenice dobiju na izbor knjigu prilagođenu dobi i interesima djeteta, čitaju je, te snimku na CD-u i knjigu šalju na poklon svojem djetetu.
Najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti ILA (International Literacy Association) Čitateljskom programu dodijelila je 2017. godine nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi.

Na događanju ćemo predstaviti postignuća programa, njegov utjecaj na korisnike, mogućnosti uključivanja drugih dionika te planove za daljnju provedbu. Poziv je otvoren za institucije socijalne skrbi, zatvorskog sustava i probacije, vrtiće, škole, knjižnice, izdavače, autore i autorice, organizacije civilnoga društva i sve zainteresirane.

Molimo da prijavite svoje sudjelovanje do srijede 26. veljače 2020. na linku: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeWgvifOyTdLtu-N0og6aiSq8PKlamxGozLyitcZ_3p7n308w/viewform

Hrvatsko čitateljsko društvo

Hrvatsko čitateljsko društvo svake se godine pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna kojeg je utemeljio UNESCO 1967. Cilj ovogodišnjeg skupa bio je podsjetiti na Program globalnog razvoja održivog razvoja za razdoblje do 2030. (Agenda 2030) čiji je cilj život na zemlji učiniti boljim i prihvatljivijim za sve. Odgovornost za ostvarenje tih ciljeva do 2030. godine je na Vladi, privatnom sektoru, ali i civilnom društvu. Glavni aspekti koji se zagovaraju Agendom 2030. su osiguranje pristupa informacijama i zaštita temeljnih sloboda u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima, očuvanje kulturne baštine, opća pismenost, učenje i obrazovanje te dostupnost i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Novi razvojni ciljevi održivog razvoja proširuju djelokrug na područje promjene klime i održive potrošnje, naglašavaju vrijednost inovativnosti te važnost mira i pravde za sve.

Hrvatsko čitateljsko društvo organizacijom stručnog skupa “Pismenost i učenje za održivi razvoj” promovira načela održivog razvoja, educira sudionike iz različitih dijelova Hrvatske o mogućnostima njihove praktične primjene, potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog razvoja u zajednici. Stručni skup podržali su Ministarstvo kulture RH, Goethe-Institut Kroatien i Školska knjiga.

Skup su pozdravnim govorima započeli predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, Snježana Berak te vlasnik Školske knjige Ante Žužul.

Prvo i uvodno izlaganje imao je prof. dr. sc. Vladimir Lay : Pismenost za održivost. Profesor Lay je hrvatski sociolog, koji je radio u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu,  Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar te na Hrvatskim studijima. Bavi se sociologijom okoliša, socijalnom ekologijom, održivim razvojem te socio-ekološkim aspektima globalizacije. U svojem je izlaganju prof. dr. sc. Vladimir Lay pojasnio semantiku pojmova pismenost i održivost te zašto se pojam održivost nije udomaćio u svakodnevnoj uporabi.

Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u izlaganju: Uloga školske knjižnice i promicanje održivog razvoja u sklopu Agende 2030, zagovara aktivnu ulogu hrvatskih školskih knjižnica u provedbi Agende 2030 te njihovu važnost u razvoju cjelokupnog društva.

Posebna gošća skupa bila je Susanne Brandt, iz Središnje službe za knjižnice Savezna pokrajine Schleswig-Holstein čije je gostovanje omogućio Goethe-Institut Kroatien. Susanne Brandt je knjižničarka, ritmička pedagoginja s dodatnom kvalifikacijom za interkulturalnu glazbenu praksu, njemački kao drugi jezik i pomoć u integraciji. Piše pjesme, priče i glazbu za djecu i praktični materijal za rano obrazovanje. Radi kao urednica i lektorica u Središnjoj službi za knjižnice Savezne pokrajine Schleswig-Holstein. U svojem je izlaganju: Budućnost počinje pitanjima-Knjige, slike i pjesme prate djecu u obrazovanju za održivu budućnost, opisala njemačka iskustva u postizanju održivog razvoja i pismenosti, od početne ideje do provedbe, sudionika, financija i rezultata. Njezino predavanje simultano je prevodila Sandra Breznički Ucović.

Na kraju prvog dijela skupa dr. sc. Anita Peti-Stantić predstavila nam je svoju novu knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja u kojoj se prvi put kod nas na sasvim novi način spajaju neurolingvistička i psiholingvistička perspektiva koje utemeljuju disciplinu znanosti o čitanju, a autorica ih na temelju svoga iskustva dovodi u vezu sa suvremenim postavkama glotodidaktike. Takva se istraživanja u svijetu u posljednjih dvadesetak godina iznimno intenzivno razvijaju.  Anita Peti-Stantić je profesorica poredbene slavenske lingvistike i slovenskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstvenica i prevoditeljica, čitanjem se praktično i teorijski bavi već dvadesetak godina, o čemu je sada napisala i knjigu.

U drugom dijelu skupa prikazani su neki praktični primjeri provedbe projekata održivog razvoja. Mr. sc. Nikolina Bošnjak, Institut za održivost, okoliš i promicanje prirodnih znanosti Vigea u svom je izlaganju Zelena pismenost u kontekstu obrazovanja i stjecanja praktičnih znanja djece pojasnila zašto je potrebna zelena pismenost te zašto je djecu važno naučiti razmišljati, promišljati i propitivati.

Izlaganje Božice Dragaš, Knjižnice grada Zagreba Uloga zelenih knjižnica u jačanju svijesti o održivom razvoju društva bavi se pitanjem zelene pismenosti u knjižnicama, odnosno što knjižnice i knjižničari u Hrvatskoj, a posebno u Knjižnicama grada Zagreba rade na razvoju zelene pismenosti u široj zajednici. U stručnim knjižničarskim krugovima Božica Dragaš poznata je kao voditeljica Knjižnice Marina Držića u mreži Knjižnica grada Zagreba te voditeljica projekta Zelena knjižnica za zeleni Zagreb, koji je oblikovala krajem 2016., a koji se sada provodi u dvadeset knjižnica mreže KGZ-a.

Dr. sc. Jelena Puđak, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te docentica na Odsjeku sociologije Hrvatskih studija u svojem je izlaganju: Klimatska stabilnost kao preduvjet održivosti predstavila istraživanje kojem je cilj bio prikazati stavove građana Hrvatske kroz procjenu koliko i što Hrvatska čini u borbi protiv klimatskih promjena u okviru Europske Unije.

Ivana Zanze, izvršna direktorica Udruge Roditelji u akciji izlaganjem Društveno poduzetništvo u svrhu održivog razvoja, opisala je neke projekte koje je udruga inicirala i provela, a koji su orijentirani na pomoć depriviranim skupinama hrvatskog društva. Značajni su projekti koji su uključivali suradnju s hrvatskim zatvorima i kaznionicama i u kojima je ključnu ulogu imalo i Hrvatsko čitateljsko društvo. Udruga RODA bila je jedna od prvih udruga u društvenom poduzetništvu. Iskustvo udruge RODA – Roditelji u akciji najbolji je pokazatelj kako je ulazak udruge u gospodarsku djelatnost jednak bilo kojem poduzetničkom pothvatu – pun rizika i nepredviđenih okolnosti.

Zaključci skupa

Stručni skup Hrvatskoga čitateljskog društva imao je temu pod nazivom pismenost i učenje za održivi razvoj. Kako nam je rekao i sam prof. Lay, tema nije nova, ali se njome tek počinjemo više baviti u Hrvatskoj. Tema je izuzetno važna kako za nas tako i za buduće generacije.  Samo znanje nije dovoljno, znanje je važno primijeniti razvojem vještina, poticanjem empatije te želje za promjenom. Tek tada može doći do promjene ponašanja. Pri tom je jako bitan odgoj svijesti djece, njihovo poticanje i motivacija prema očuvanju prirode i života u skladu s njom. Kako bi se to postiglo, treba razvijati sve vrste pismenosti, jer pismenost i čitanje razvijaju kritičko mišljenje kako kod djece, tako i odraslih. A samo kritičko mišljenje vodi prema razvijenom, svjesnom društvu.

Na samom kraju skupa proglašeni su pobjednici 14. foto-natječaja Smiješak…čitajte koji ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti. Kriteriji za natječaj bili su maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora.

1. mjesto – Tomulić Aleksandar – „A život prolazi”
2. mjesto – Ivančica Šebalj – „Čitanje bez granica”
3. mjesto – Mary Crnković Pilaš – „Čitam s prijateljem”

Tekst napisale:
Margareta Matijević Kunst
Davorka Semenić-Premec
Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Zagreb

Fotografiije: Sanja Koblar

Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna svake godine, a utemeljio ga je UNESCO davne 1967. kako bi se na taj dan slavilo, ali i upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnoj razini.
Iako se precizna definicija pismenosti razlikuje od zemlje do zemlje, danas ona obuhvaća mnogo više te vrlo često, uz vještine pisanja, čitanja i računanja, uključuje i osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanja stranih jezika i korištenja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, osposobljenost za rješavanje problema, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje.

Hrvatsko čitateljsko društvo tradicionalno povodom Međunarodnog dana pismenosti organizira stručni skup te proglašava pobjednike natječaja za najbolju fotografiju “Smiješak… čitajte!” koji ističe važnost čitanja i pismenosti .
Ove godine u suradnji sa Školskom knjigom pozivamo sve da se pridruže Čitateljskom izazovu koji traje 21 dan. Molimo knjižnice, škole i druge ustanove da preuzmu plakat i istaknu ga na vidljivom i prikladnom mjestu kako bismo zajedno poticali kulturu čitanja. Članovi HČD-a plakat će dobiti tiskan uz stručno glasilo “Hrčak”.

PLAKAT Čitateljski izazov

Čestitamo Međunarodni dan pismenosti!

Hrvatsko čitateljsko društvo organiziralo je 14. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” s ciljem isticanja važnost te pozitivne i zabavne strane čitanja i pismenosti.

Natjecali su se fotografi iz Hrvatske s najviše tri rada koji su prikazivali osobu koja čita.Kriteriji za natječaj obuhvatili su maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora.

Prosudbena komisija odabrala je 3 pobjedničke fotografije:

1. MJESTO – Tomulić Aleksandar – „A život prolazi”
2. MJESTO – Ivančica Šebalj – „Čitanje bez granica”
3. MJESTO – Mary Crnković Pilaš – „Čitam s prijateljem”

Pohvaljeni radovi:
1. POHVALA – Ivana Hengl – „U slovima”
2. POHVALA – Radaković Mario – „U svakom trenutku”
3. POHVALA – Perković Andrea – „20190809-DSC_5942”

Sa željom da vidljivost foto natječaja bude veća ostvarena je putujuća izložba najboljih foto radova zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. Izložba od devet nagrađenih radova putuje hrvatskim knjižnicama (Slatina, Bjelovar, Križevci, Split, Daruvar, Zagreb–KGZ, Karlovac, Ozalj, Vrbovec, Pazin, Vinkovci, Sisak, Rovišće, Čazma) i svaka zainteresirana knjižnica, ustanova, škola ili druga pravna osoba s adekvatnim prostorom može ju dobiti besplatno, no snosi troškove slanja na novu adresu postava.

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti (8. rujna) organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprave o pismenosti i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu.

Naziv ovogodišnjeg skupa: Pismenost i učenje za održivi razvoj (više…)

Uključite se u 14. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” kojeg organizira Hrvatsko čitateljsko društvo, a ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti.

Natjecati se mogu fotografi amateri iz Hrvatske bez obzira na dob. U natječaju se može sudjelovati s najviše tri rada koji trebaju prikazivati osobu koja čita.

Kriteriji za natječaj obuhvatit će maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora. Ocjenjivačku komisiju imenovat će organizator natječaja, Hrvatsko čitateljsko društvo koja će od ukupnog broja prijavljenih radova na natječaj odabrati 3 pobjedničke fotografije. Fotografije se šalju u digitalnom obliku na e-mail hcd.hcd@gmail.com ili hcd@hcd.hr

Fotografski natječaj počinje 1. srpnja i traje do 26. kolovoza 2019. godine. Pobjednički radovi bit će proglašeni 6. rujna 2019. godine uoči Međunarodnog dana pismenosti, u sklopu Stručnog skupa kojeg organizira HČD, u prostoru Školske knjige, Masarykova 28, a obavijest o tome bit će na mrežnoj stranici HČD-a.

Sa željom da vidljivost foto natječaja bude veća ostvarena je putujuća izložba najboljih foto radova zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. Izložba od devet nagrađenih radova putuje hrvatskim knjižnicama (Slatina, Bjelovar, Križevci, Split, Daruvar, Zagreb–KGZ, Karlovac, Ozalj, Vrbovec, Pazin, Vinkovci, Sisak, Rovišće, Čazma) i svaka zainteresirana knjižnica, ustanova, škola ili druga pravna osoba s adekvatnim prostorom može ju dobiti besplatno, no snosi troškove slanja na novu adresu postava.

Prijavnica 2019

NATJEČAJ

Udruga Lastin rep u partnerstvu s Etnografskim muzejom, Knjižnicama Grada Zagreba, udrugom Pozor te Hrvatskim čitateljskim društvom pokrenula je 1. prosinca 2018. u zagrebačkom naselju Botinec projekt “Knjige naših ulica”.   (više…)

Marina Meić, potpredsjednica Ogranka Split Hrvatskog čitateljskog društva – uvrštena je od strane Međunarodne čitateljske organizacije (ILA – International Literacy Association) na svjetsku listu “Top 30 mladih ispod 30 godina” koji promiču čitanje. Na listi se nalazi 30 mladih iz 13 država svijeta koji su u promicanju čitanja postigli zavidne rezultate. (više…)

Kristina Čunović, dopredsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva, dobitnica Godišnje nagrade za promicanje prava djeteta za 2018. godinu. Nagradu dodjeljuje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske prigodom obilježavanja Međunarodnog dana Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. (više…)

U rujnu 2018. objavljen je dvobroj glasila Hrčak (55-56), tematski vezan uz stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti. Tema Pismenost za sve: obrazovanje, istraživanja i projekti doista je sveobuhvatna, no ovdje ipak usmjerena prvenstveno na osobe koje žive u posebnim okolnostima, kao što su zatvorenici, beskućnici, osobe smještene u raznim ustanovama za skrb i osobe kojima je smanjen pristup čitalačkim materijalima, npr. stanovnici otoka ili hrvatski državljani koji privremeno ili stalno borave u drugim državama.

Tema broja obuhvaća izlaganja sa stručnog skupa, od najnovijih istraživanja na području pismenosti, do zanimljivih primjera iz prakse. O razvoju kritičke funkcionalne pismenosti piše dr. sc. Petar Jandrić, a Mara Plaza Leutar o hrvatskoj nastavi u inozemstvu  čiji je cilj omogućavanje djeci i mladima hrvatskog podrijetla učenje i jačanje povezanosti s hrvatskim jezikom, kulturom i domovinom. Programe i aktivnosti otočkih knjižnica, probleme s kojima se susreću te moguća rješenja predstavile su u svom radu doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović i Franciska Jurišić Bačić. I školski su knjižničari dali svoj doprinos prilogom Prilagodba lektire za učenike s teškoćama u razvoju u OŠ Grigora Viteza u Zagrebu, a autori su Nada Fatušić i Marijan Malašić. Čitateljski program za zatvorenike i djecu još je jedan od hvalevrijednih projekata koje osmišljavaju naši knjižničari, a ovaj je poseban jer mu je svrha  kroz razvoj čitateljskih vještina povećati povezanost djece i roditelja, ali i osvijestiti širu javnost o potrebama i pravima takve djece. O njemu pišu Kristina Čunović i Snježana Berak, dobitnice Nagrade za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. godinu, a dodjeljuje ju najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti  ILA (International Literacy Association). Izuzetno zanimljivu temu o ulozi knjižnica u promicanju informacijske pismenosti osoba s iskustvom beskućništva predstavila je Sanja Bunić. Prilog je nastao na temelju osmogodišnjih iskustava i rezultata Knjigom do krova, programa podrške beskućnicima KGZ-a. Sanja Radica piše o međuodnosima starenja i čitanja, potvrđujući da je čitanje izuzetno važno za održavanje kognitivne vitalnosti. Zdravstvena pismenost još je jedan aspekt pismenosti, a o prvom validiranom testu zdravstvene pismenosti na hrvatskom jeziku pišu Goranka Rafaj i dr. sc. Sanja Brangan.

U ovom broju Hrčka predstavljen je i rad ogranaka HČD-a, 16. i 17. skupština HČD-a, te prikaz okruglog stola Čitanje za budućnost, a čitatelji imaju priliku saznati i zašto su se IDEC i FELA ujedinile te koja je tema 21. europske konferencije o pismenosti koja će se održati u kolovozu 2019. u Kopenhagenu. Tu su i dva tematska osvrta, o rodnim stereotipima u dječjim knjigama i pokretnim knjižničnim uslugama u Koprivničko-križevačkoj županiji, prikazi knjiga Nade Topić, Ane Ćavar te Ivane Hebrang Grgić, prikazi nekoliko projekata – primjera iz prakse i aktualnosti.

Dobro je podsjetiti čitatelje da je na mrežnim stranicama našega Društva objavljena digitalna zbirka Hrčka (http://hcd.hr/publikacije/hrcak/) pa lako i jednostavno možete pregledavati, tražiti i čitati sve do sada objavljene brojeve.