Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti (8. rujna) organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprave o pismenosti i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu.
Naziv ovogodišnjeg skupa: Pismenost i učenje za održivi razvoj (više…)
Uključite se u 14. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” kojeg organizira Hrvatsko čitateljsko društvo, a ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti.
Natjecati se mogu fotografi amateri iz Hrvatske bez obzira na dob. U natječaju se može sudjelovati s najviše tri rada koji trebaju prikazivati osobu koja čita.
Kriteriji za natječaj obuhvatit će maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora. Ocjenjivačku komisiju imenovat će organizator natječaja, Hrvatsko čitateljsko društvo koja će od ukupnog broja prijavljenih radova na natječaj odabrati 3 pobjedničke fotografije. Fotografije se šalju u digitalnom obliku na e-mail hcd.hcd@gmail.com ili hcd@hcd.hr
Fotografski natječaj počinje 1. srpnja i traje do 26. kolovoza 2019. godine. Pobjednički radovi bit će proglašeni 6. rujna 2019. godine uoči Međunarodnog dana pismenosti, u sklopu Stručnog skupa kojeg organizira HČD, u prostoru Školske knjige, Masarykova 28, a obavijest o tome bit će na mrežnoj stranici HČD-a.
Sa željom da vidljivost foto natječaja bude veća ostvarena je putujuća izložba najboljih foto radova zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. Izložba od devet nagrađenih radova putuje hrvatskim knjižnicama (Slatina, Bjelovar, Križevci, Split, Daruvar, Zagreb–KGZ, Karlovac, Ozalj, Vrbovec, Pazin, Vinkovci, Sisak, Rovišće, Čazma) i svaka zainteresirana knjižnica, ustanova, škola ili druga pravna osoba s adekvatnim prostorom može ju dobiti besplatno, no snosi troškove slanja na novu adresu postava.
Udruga Lastin rep u partnerstvu s Etnografskim muzejom, Knjižnicama Grada Zagreba, udrugom Pozor te Hrvatskim čitateljskim društvom pokrenula je 1. prosinca 2018. u zagrebačkom naselju Botinec projekt “Knjige naših ulica”. (više…)
Marina Meić, potpredsjednica Ogranka Split Hrvatskog čitateljskog društva – uvrštena je od strane Međunarodne čitateljske organizacije (ILA – International Literacy Association) na svjetsku listu “Top 30 mladih ispod 30 godina” koji promiču čitanje. Na listi se nalazi 30 mladih iz 13 država svijeta koji su u promicanju čitanja postigli zavidne rezultate. (više…)
Kristina Čunović, dopredsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva, dobitnica Godišnje nagrade za promicanje prava djeteta za 2018. godinu. Nagradu dodjeljuje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske prigodom obilježavanja Međunarodnog dana Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. (više…)
U rujnu 2018. objavljen je dvobroj glasila Hrčak (55-56), tematski vezan uz stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti. Tema Pismenost za sve: obrazovanje, istraživanja i projekti doista je sveobuhvatna, no ovdje ipak usmjerena prvenstveno na osobe koje žive u posebnim okolnostima, kao što su zatvorenici, beskućnici, osobe smještene u raznim ustanovama za skrb i osobe kojima je smanjen pristup čitalačkim materijalima, npr. stanovnici otoka ili hrvatski državljani koji privremeno ili stalno borave u drugim državama.
Tema broja obuhvaća izlaganja sa stručnog skupa, od najnovijih istraživanja na području pismenosti, do zanimljivih primjera iz prakse. O razvoju kritičke funkcionalne pismenosti piše dr. sc. Petar Jandrić, a Mara Plaza Leutar o hrvatskoj nastavi u inozemstvu čiji je cilj omogućavanje djeci i mladima hrvatskog podrijetla učenje i jačanje povezanosti s hrvatskim jezikom, kulturom i domovinom. Programe i aktivnosti otočkih knjižnica, probleme s kojima se susreću te moguća rješenja predstavile su u svom radu doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović i Franciska Jurišić Bačić. I školski su knjižničari dali svoj doprinos prilogom Prilagodba lektire za učenike s teškoćama u razvoju u OŠ Grigora Viteza u Zagrebu, a autori su Nada Fatušić i Marijan Malašić. Čitateljski program za zatvorenike i djecu još je jedan od hvalevrijednih projekata koje osmišljavaju naši knjižničari, a ovaj je poseban jer mu je svrha kroz razvoj čitateljskih vještina povećati povezanost djece i roditelja, ali i osvijestiti širu javnost o potrebama i pravima takve djece. O njemu pišu Kristina Čunović i Snježana Berak, dobitnice Nagrade za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. godinu, a dodjeljuje ju najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti ILA (International Literacy Association). Izuzetno zanimljivu temu o ulozi knjižnica u promicanju informacijske pismenosti osoba s iskustvom beskućništva predstavila je Sanja Bunić. Prilog je nastao na temelju osmogodišnjih iskustava i rezultata Knjigom do krova, programa podrške beskućnicima KGZ-a. Sanja Radica piše o međuodnosima starenja i čitanja, potvrđujući da je čitanje izuzetno važno za održavanje kognitivne vitalnosti. Zdravstvena pismenost još je jedan aspekt pismenosti, a o prvom validiranom testu zdravstvene pismenosti na hrvatskom jeziku pišu Goranka Rafaj i dr. sc. Sanja Brangan.
U ovom broju Hrčka predstavljen je i rad ogranaka HČD-a, 16. i 17. skupština HČD-a, te prikaz okruglog stola Čitanje za budućnost, a čitatelji imaju priliku saznati i zašto su se IDEC i FELA ujedinile te koja je tema 21. europske konferencije o pismenosti koja će se održati u kolovozu 2019. u Kopenhagenu. Tu su i dva tematska osvrta, o rodnim stereotipima u dječjim knjigama i pokretnim knjižničnim uslugama u Koprivničko-križevačkoj županiji, prikazi knjiga Nade Topić, Ane Ćavar te Ivane Hebrang Grgić, prikazi nekoliko projekata – primjera iz prakse i aktualnosti.
Dobro je podsjetiti čitatelje da je na mrežnim stranicama našega Društva objavljena digitalna zbirka Hrčka (http://hcd.hr/publikacije/hrcak/) pa lako i jednostavno možete pregledavati, tražiti i čitati sve do sada objavljene brojeve.
Hrvatsko čitateljsko društvo svake se godine pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna kojeg je utemeljio UNESCO 1967. Ovogodišnji stručni skup bio je posvećen razvoju pismenosti za sve društvene skupine, osobito one koje su često nevidljive široj stručnoj javnosti (osobe u domovima umirovljenika, starije slabo pokretne osobe, osobe u kaznenim ustanovama, bolnički pacijenti, socijalno isključene osobe…).
Skup je vodila i nadahnuto moderirala književnica Lada Žigo koja i sama promiče pismenost i čitanje u svom radu u Društvu hrvatskih književnika. Nakon pozdravnih govora predsjednice Hrvatskog čitateljskog društva Snježane Berak i dr.sc. Ante Žužula, predsjednika Nadzornog odbora Školske knjige koja je već četvrtu godinu domaćin skupa, uslijedilo je izlaganje dr.sc. Petra Jandrića, redovitog profesora na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu, „Kritička funkcionalna pismenost u eri digitalnih tehnologija“ i otvorilo niz pitanja vezanih uz kritičku pismenost, promjene u praksi čitanja te pojavu postdigitalnosti.
„Hrvatska nastava u inozemstvu – mogućnosti i perspektive razvoja jezičnih kompetencija djece i mladih hrvatskog porijekla“ izlaganje Mare Plaze Leutar, više stručne savjetnice iz Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, donijelo je osvrt na razvoj jezičnih kompetencija na hrvatskom jeziku djece i mladih hrvatskih korijena, a koja odrastaju u inozemstvu, jer upravo jezik određuje identitet nekog naroda. Ministarstvo znanosti i obrazovanja već tri desetljeća afirmira hrvatski jezik i kulturu među hrvatskim iseljeništvom. Svjedoci smo, na žalost da je ovaj problem danas aktualniji nego ikad jer sve više mladih obitelji, najčešće s djecom, iseljava u zemlje Europe. Izlaganje je pokazalo da je hrvatska nastava u inozemstvu, složen sustav koji se razlikuje od države do države no bitno je istaknuti da je za odvijanje takve nastave posebno važan učiteljski rad, ali i osiguranje prostora te osobito knjiga hrvatskih autora. Djeca su ranjiva skupina pa se zato osobito njima treba pružiti najveća pozornost i briga.
„Pismenost kao preduvjet za razvoj otoka; dostupnost čitalačkih materijala i aktivnosti otočkom stanovništvu“ izlaganje Franciske Jurišić Bašić iz Narodne knjižnice Blato iznijelo je niz problema otočkih knjižnica koje se brinu o promicanju čitanja i čitalačkim navikama. Otočke knjižnice su specifične u svojem poslovanju zbog, u prvom redu geografske izoliranosti, a ona donosi i ostale probleme, kao što je manjak stručnog osoblja i neadekvatni prostori za knjižnice. Kako bi privukli što veći broj korisnika, knjižnice organiziraju razna događanja, no zbog udaljenosti za to su im potrebna puno veća sredstva nego knjižnicama na kopnu. Izlagačica sugerira da bi u promicanju čitanja knjižnice trebale više koristiti digitalne medije te se na taj način približile mlađoj, ali i starijoj populaciji, poboljšale komunikaciju i stvorile uvjete za brži protok informacija.
Svoje iskustvo i dugogodišnji rad prikazali su u izlaganju „Prilagodba lektire za učenike s teškoćama u razvoju u OŠ Grigora Viteza u Zagrebu, Nada Fratušić i Marijan Malašić. Riječ je o specifičnoj osnovnoj školi koja ima 18 razreda za djecu s poteškoćama u razvoju i 11 redovnih. Sama struktura polaznika škole, a time i korisnika školske knjižnice ukazuje na to da je najveći problem građa lagana za čitanje. Takva je građa slabo zastupljena u Hrvatskoj iako u zadnje vrijeme ima nekoliko novih izdanja. Zato je u školi pokrenut vlastiti projekt prilagodbe knjiga u građu laganu za čitanje.
Na kraju prvog dijela skupa, predstavili su se novi urednici časopisa za djecu i mlade, Snježana Marić za Smib te Neven Kepeski za Modru lastu. Novi urednici iznijeli su nove koncepcije „starih“ časopisa koje bi trebale ići u korak s novim interesima djece i mladih.
Voditeljica Kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati“, Željka Miščin, pozdravila je skup i zahvalila na podršci koju Hrvatsko čitateljsko društvo daje kampanji te ukratko ispričala o daljnjem tijeku kampanje. U svojoj trećoj godini odvijanja, istaknula je, javljaju se volonteri logopedi koji održavaju radionice po školama i vrtićima, pružaju podršku djeci i roditeljima i rade na promociji kampanje i uključivanju većeg broja sudionika.
Drugi dio skupa počeo je s predstavljanjem nagrađenog programa Hrvatskog čitateljskog društva, a predstavile su ga njezine autorice, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak i njezina dopredsjednica Kristina Čunović. „Čitalački program za zatvorenike i djecu“, 2017. je uveden u sve kaznionice i zatvore u Republici Hrvatskoj. On je nastavak pilot-projekta Čitateljski program za roditelje zatvorenike koji je proveden u Kaznionici i zatvoru u Požegi, Kaznionicama u Glini i Lepoglavi te Zatvoru u Zagrebu. Program je dobio nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi 2017., a dodijelila ga je najveća organizacija za promicanje pismenosti International Literacy Association. On povezuje djecu i roditelje koji su u zatvoru kroz aktivnost čitanja na glas. Ukupno je 600 zatvorenika dobilo priliku poslati djetetu jednu od odabranih slikovnica ili knjiga uz zvučni zapis svojeg glasa na CD-u i na taj način biti prisutan u djetetovu životu.
Viša knjižničarka u Knjižnicama grada Zagreba, Sanja Bunić, diplomirana sociologinja, u izlaganju „Različitost, pravednost, jednakost – uloga knjižnica u promicanju informacijske pismenost osoba s iskustvom beskućništva“, govorila je o svom osmogodišnjem iskustvu rada s beskućnicima. Svoju ulogu u mreži organizacija i stručnjaka koje pomažu osobama koje su se našle u beskućništvu, posebno u promicanju njihove informacijske i informatičke pismenosti, prepoznala je mreža Knjižnica grada Zagreba. Programi podrške pokrenuti su 2010., godinu dana prije nego su beskućnici spomenuti u Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2011. Program pod nazivom Knjigom do krova, dobio je 2011. nagradu u vrijednosti 15000 dolara od međunarodne neprofitne organizacije EIFL za inovativne programe u narodnim knjižnicama u kategoriji poticanja zapošljavanja. U svojem izlaganju Sanja Bunić dala je potpuni pregled rada od početka, metodologiju rada, iznijela ključna pitanja, ali i dala smjernice za budući rad i organizaciju informacijskih radionica za osobe s iskustvom beskućništva.
Nakon Sanje Bunić, psihologinja Sanja Radica iz zaklade Zajednički put, u izlaganju „Međuodnosi starenja i čitanja – teorija i praksa uz zrno istraživanja“, iznijela je neke probleme u procesu starenja i kako čitanje može pomoći u usporavanju nekih tegoba starenja. Zaklada Zajednički put osnovala je Senior centar 2013. u kojem djeluje knjižnica koja je nastala donacijama građana i Knjižnica grada Zagreba. Uz knjižnicu djeluju i likovna i literarna grupa, a sve to u sinergiji djeluje na održavanje kognitivne vitalnosti, a osobito je čitanje u starijoj dobi dobar način održavanja kognitivnih mehanizama jer ono osigurava mentalnu stimulaciju.
Posljednje je izlaganje „Zdravstvena pismenost: prvi validirani test zdravstvene pismenosti na hrvatskom jeziku“, dr.sc. Sanje Brangan i Goranke Rafaj odnosilo se na važnost zdravstvene pismenosti. Istraživanja u svijetu su pokazala da je stupanj zdravstvene pismenosti od iznimne važnosti za zdravstvenu komunikaciju i tijek liječenja pacijenata. Ona je važna za sve dobne skupine, ali su najranjivija skupina osobe starije životne dobi, odnosno osoba 60+. Ovaj test ocjene zdravstvene pismenosti manjeg uzorka od 100 bolničkih pacijenata, proveden je u Kliničkom bolničkom centru Osijek. Adekvatna zdravstvena pismenost uočena je kod 42% ispitanika, osrednja kod 51%, a niska kod 7% ispitanika.
Ove godine smo svjedočili zanimljivim, nadahnutim i poticajnim izlaganjima. Okupljeni stručnjaci pokazali su da ne nedostaje ni entuzijazma ni interesa za čitanje i pismenost. Bez obzira na razne dvojbe u društvu i uobičajena pitanja o budućnosti čitanja i knjiga, straha od nedostatka čitanja kod mladih, čitanje i knjige neće nestati uz stručnjake koje imamo i koji prate promjene u društvu i prilagođavaju im svoj rad.
Na kraju skupa objavljeni su rezultati 13. foto natječaja Smiješak… čitajte!
Skup je medijski popratila HRT 1 te brojni nezavisni mediji.
Osvrt napisale: Margareta Matijević Kunst i Davorka Semenić Premec, Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Zagreb
Hrvatsko čitateljsko društvo organiziralo je 13. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” s ciljem isticanja važnost te pozitivne i zabavne strane čitanja i pismenosti.
Sudjelovala su 26 autora iz 13 gradova diljem Hrvatske (Bjelovar, Đakovo, Graberje Ivaničko, Karlovac, Krapinske Toplice, Križevci, Oroslavlje, Osijek, Pula, Samobor, Vinkovci, Virovitica, Zagreb).
Na natječaj je pristiglo 52 fotografije, od kojih je 46 bilo prihvatljivih, odnosno, zadovoljilo je uvjete natječaja. Prosudbena komisija objavljuje prva tri nagrađena rada:
1. mjesto, Edina Fajković za fotografiju Vatrena čitačica na dočeku
Vatrenih u Ilici čita na podu
2. mjesto, Silvija Butković za fotografiju U metropoli
3. mjesto, Vesna Špoljar za fotografiju Žega
Pohvaljeni radovi:
Silvija Butković za fotografiju Glasna tišina
Željka Vrbančić za fotografiju Čitačica
Višnja Makek za fotografiju Na ožujskom suncu
Hrvatsko čitateljsko društvo tradicionalno organizira stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti na kojem izlaganja drže domaći i strani predavači i stručnjaci za područje pismenosti i čitanja. (više…)
Mnogo je žena u proteklih stotinu godina dalo svoj doprinos u razvoju i jačanju prava žena, prosvjetiteljskim djelovanjem i izravnim ili neizravnim uključivanjem u politiku. Upravo opismenjavanjem naroda stvarala se bolja klima političkog djelovanja. Organizacija žena HSS-a Hrvatsko srce svoj dan obilježava na rođendan ikona hrvatske politike Marije Radić i Nede Prpić Gamiršek, a u subotu 25. kolovoza 2018. tim povodom održan je okrugli stol pod nazivom Pismenost – ključ uspjeha u 21. stoljeću. Sudionice ovog panela bile su Brigitte Berulec, predsjednica Hrvatskog srca, dr.sc. Ljiljana Sabljak kao predsjednica zagrebačke podružnice Hrvatsko srce, Dunja Marija Gabrijel, knjižničarska savjetnica, i Snježana Berak, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva.
Govorilo se o ulozi žena, kao i povodu za obilježavanje i okupljanje, a u nastavku o potrebi nove misije promicanja pismenosti. Dan je uvid u to što znači biti pismen danas i zašto su pismenost i čitanost nacionalno, a ne samo kulturno ili strukovno pitanje. Što znači biti pismen u vremenu kada je u EU okruženju kultura treća ili peta brzorastuća industrija? Također, neizostavno, obzirom da je prije gotovo godinu dana donesena Strategija za poticanje čitanja za RH koju valja provoditi, ali i implementirati u zakone i propise kako bi ona zaživjela u društvu, bila je tema s kojom se željelo upoznati prisutne. Govorilo se o tome kako provesti aktualnu europsku politiku pismenost i čitanje za sve, inkluzija za punu demokratičnost društva, pravo koje ima svaki pojedinac bez obzira na svoje sposobnosti, intelektualnu sposobnost, invaliditet, posebne potrebe, teškoće u razvoju, vjeroispovijest, političku opredijeljenost… Nadalje, dao se uvid u europski okvir i poziciju Republike Hrvatske unutar njega. Pobrojeni su ključevi razvoja pismenosti, krečući od obitelji koju treba educirati o važnosti čitanja od najranije dobi, preko knjižnica koje treba podržati i ojačati u njihovim nastojanjima jer upravo one provode najbolje i najuspješnije programe i projekte, pa do osnovnih škola koje svojom ulogom u razvoju pismenosti imaju posebnu ulogu razvijajući strategijama motivaciju za čitanje.
U zaključcima je izdvojeno što politika kulture, kulturna politika može činiti u podizanju praga pismenosti i nacije. Svakako je to stvaranje okvira propisima i zakonima za razvoj pismenosti, zatim otvaranje institucije ili instituta koji bi pratio statističke podatke i istraživao pragove pismenosti i provođenje donesenih zakona i propisa, odnosno, implementaciju strategija čitanja. Kako je bilo govora i o novom Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, procesima u njegovu stvaranju, dan je poseban naglasak o naporima za njegovo poboljšanje.
Prisustvo političke elite ove stranke, dalo je naslutiti da je otvorena mogućnost za konkretnijim djelovanjem unutar klubova zastupnika kao i postavljanje pitanja na sjednicama Vlade o stanju pismenosti u Republici Hrvatskoj, ukazivanje na veću pozornost i značaj pismenosti u obrazovnim planovima i programima u prihvaćanju Cjelovite kurikularne reforme, koja bi svoj fokus, prije svega, trebala imati na funkcionalnoj pismenosti učenika, a cijelu reformu temeljiti na sustavu koji će učenike učiti razmišljanju i zaključivanju. Svakako je očekivano i veća pozornost kod donošenja novih zakona.
Snježana Berak
Predsjednica HČD-a