Kategorija: Nekategorizirano

Uključite se u 13. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” kojeg organizira Hrvatsko čitateljsko društvo, a ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti. (više…)

Pripreme za Treći međunarodni festival slikovnice OVCA U KUTIJI 2018. koji se i ove godine održava u Pazinu od 11. do 14. rujna, u punom su jeku. (više…)

Hrvatsko čitateljsko društvo održalo je 17. (izbornu) Skupštinu u petak, 13. travnja 2018. u dvorani udruge RODA, Ulica Jurja Žerjavića 10, Zagreb. Predsjednica Snježana Berak predstavila je Izvješće o radu HČD-a za razdoblje od 2016. do 2018. godine te financijsko izvješće za 2016. i 2017. godinu. Izvješća su jednoglasno prihvaćena. Nakon razrješavanja dužnosti članova Predsjedništva, Upravnog i Nadzornog odbora izabrano je novo vodstvo za razdoblje 2018. do 2020. godine. Za predsjednicu jednoglasno je prihvaćena Snježana Berak, mag. bibliotekarstva iz Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. Za prvu dopredsjednicu izabrana je Kristina Čunović, a drugu dopredsjednicu Davorka Semenić-Premec koje su jedine poslale kandidature. Za članove Upravnog odbora za razdoblje od 13.4.2018. do 13.4.2020. godine izabrani su Snježana Berak kao predsjednica, Kristina Čunović kao prva dopredsjednica i Davorka Semenić-Premec kao druga dopredsjednic te tajnica Mirjana Milinović te Tea Čonč (Ogranak Zagreb), Dušanka Vergić (Ogranak Đurđevac) i Margareta Matijević Kunst (Ogranak Zagreb) kao predstavnice 3 ogranka. Za članove Nadzornog odbora izabrane su članice: Loris Bučević-Sanvincenti, Vinka Jelić Balta i Alka Stropnik. Adresa sjedišta HČD-a ostaje ista: Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 11, 43000 Bjelovar.

Na Skupštini je prihvaćen prijedlog da članarina od 1. siječnja 2019. bude 50,00 kn. Predsjednica Berak osvrnula se na spajanje FELA-e i IDEC-a u jednu organizaciju, osnivanju udruge ELINET te najavila tradicionalni stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti koji će se održati 7. rujna 2018. pod nazivom „Pismenost za sve: obrazovanje, istraživanja i projekti “ uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Školske knjige.

Predavanje o rodnim stereotipovima u dječjim knjigama održala je Jasna Belamarić, psihologinja, članica Sekcije za psihologiju seksualnosti i roda Hrvatskog psihološkog društva u okviru stručnog dijela Skupštine Društva.

ELINET je domaćin međunarodnog savjetovanja „Pismenost 21. Stoljeća: Sudjelovanje – Uključenje – Jednakost“ 23. i 24. 07. 2018., Köln, Njemačka kako bi se unaprijedila politika i praksa opismenjavanja širom Europe, jer je pismenost osnovni preduvjet za sve vrste učenja i ljudskog razvoja. Ona omogućuje ljudima pun i smislen život te doprinosi obogaćivanju čitave zajednice. Pismenost nam omogućuje vještine čitanja i pisanja, a pismenom se komunikacijom služimo u svim medijima, kako tiskanim tako i elektronskim. Društvo 21. stoljeća bazirano je na znanju, ubrzanom razvoju tehnologije, promijenjenom radnom okruženju. Pismenost u tim novim okolnostima nije više ograničena na djetinjstvo, već cijelo životna potreba. Svaki peti 15 godišnjak te gotovo 55 milijuna odraslih ne posjeduje osnovne vještine čitanja i pisanja. Ta činjenica, ne samo da im otežava zapošljavanje nego i povećava rizik od siromaštva, socijalnu depriviranost, ograničava ih u kulturnim i građanskim djelatnostima te osobnom razvoju.

Savjetovanje će se održati na Sveučilištu u Kölnu, u Glavnom kampusu. Rok za prijavu sažetaka je 28.02.2018. Za sudjelovanje nema kotizacije, osim male naknade za prehranu. Troškove smještaja i puta sudionici snose sami. Smještaj je osiguran u hotelima u blizini, ali su rezervacije individualne. Više na www.eli-net.eu/events/elinet-association-symosium-2018-cologne/

Službeni jezik Savjetovanja je engleski, osim na nekim predavanjima gdje će biti moguć i njemački.

Dvodnevno savjetovanje će pružiti mogućnost razmjene ideja, razmatranje problema pismenosti te pokušati ponuditi najbolja rješenja za budući razvoj.

Sudionici su pozvani podijeliti svoja istraživanja i primjere dobre prakse.

Program:

• Tematska predavanja – trajanje 15 minuta; sažetak može sadržavati maksimalno 300 riječi, a teme su sljedeće:
  Podučavanje rane pismenosti – učiteljska/nastavnička praksa i profesionalni razvoj. Moderatori: Renate Valtin i Eufimia Tafa
  Podučavanje pismenosti u svim predmetima – nova istraživanja i nova praksa
  Moderator: Sari Sulkunnen
  Neka svaki nastavnik bude nastavnik opismenjavanja – novi pristup u obrazovanju nastavnika. Moderator: Christine Garbe
  Uspješna integracija migranata u obrazovni sustav – izazovi i rješenja. Moderator: Viv Bird
  Europsko obrazovanje i cijelo životno učenje – okrugli stol za cijelo životno učenje – zajedničko istraživanje sa zajedničkim smjernicama budućih političkih poruka
  Digitalna pismenost – podučavanje vještina potrebnih za 21. stoljeće. Moderator: Fabio Nascimberi
  Podučavanje jezika u digitalnom dobu. Moderator: Jeroen Clemens
  Međunarodna procjena pismenosti – analiza rezultata PIRLS 2016. Moderatori: William G. Brozo i Gerry Shiel
  Rodni jaz u pismenosti – Kako motivirati dječake? Moderatori: Willam G. Brozo i Christine Garbe
• Posteri
  Pismenost/uključenje/jednakost

Sažetak od maksimalno 250 riječi za:
– Istraživanje pismenosti
– Primjeri dobre prakse neovisno o dobnoj skupini

Izabrani posteri bit će izloženi u vrijeme trajanja savjetovanja, a izlagači će ih imati priliku predstaviti na dvije paralelne sesije u trajanju od 3 minute u ponedjeljak od 16.30 – 17.30.

• Znanstveno natjecanje – predstavljanje mladih istraživača pismenosti u sklopu „Natječaja za promociju pismenosti“. Nagrada od 1000 eura za kratak i ojmljiv prilog na temu: „Suočavanje s izazovom heterogene populacije i premošćivanje jaza – Kako opismenjavanje i poduka mogu poboljšati život i pružiti priliku marginaliziranim skupinama kao što su i izbjeglice i ostale tradicionalno socijalno isključene skupine?“
  Prijave sa sažetcima i kratkim životopisima potrebno je poslati do 28.02.2018. – communication@eli-net.eu

Za više informacija: www.eli-net.eu/events/elinet-assciation-symposium-2018-cologne

Prijevod: Davorka Semenić-Premec

Pozivamo članove da nastave organizirati mnogobrojne kreativne aktivnosti i događanja za najmlađe korisnike i njihove obitelji u okviru kampanje “Čitaj mi!” i u 2018. godini s ciljem da čitanje naglas postane stalnom aktivnošću u obiteljima s malom djecom i sa željom da usluge za bebe i djecu rane dobi i njihove roditelje postanu dijelom stalnih knjižničnih programa u knjižnicama. Pokretanje Kampanje inicirala je Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a, a partnerski ju provode Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti i UNICEF-a Hrvatske pod pokroviteljstvom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ujedno vas pozivamo na obilježavanje Međunarodnog dana darivanja knjiga (14.2.2018.), a svoje aktivnosti možete prijaviti na internet stranici kampanje “Čitaj mi!” https://www.citajmi.info/dogadanja/prijavi/.

Kampanja Čitaj mi! službeno je potvrđena kao kandidat za međunarodnu nagradu Astrid Lindgren Memorial Award (ALMA) 2018. g., na prijedlog Gradske knjižnice Rijeka.

Preuzmite prijedloge događanja u okviru Kampanje “Čitaj mi!” http://www.citajmi.info/media/kampanja_info_2018.pdf

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje Nacionalne strategije poticanja čitanja te kampanja “Rođeni za čitanje” i “Čitaj mi!” u suradnji Školske knjige i Hrvatskoga čitateljskog društva.

Predstavljanje će se održati u sklopu ovogodišnjeg Interlibera u srijedu, 8. studenoga 2017., s početkom u 12 sati na središnjoj pozornici izložbenog prostora Školske knjige, Paviljon 5, na Zagrebačkom velesajmu u Zagrebu.

Na predstavljanju i okruglom stolu o čitanju sudjelovat će:

• Maja Zrnčić, koordinatorica Povjerenstva za izradu NSPČ-a pri Ministarstvu kulture,
• Prim. mr. sc. Marija Radonić, voditeljica Pedijatrijskog odjela Opće bolnice Dubrovnik,
• Dr. sc. Anita Peti Stantić, Pročelnica Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti, članica ELN/COST mreže,
• Snježana Berak, Predsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva,
• Miroslav Mićanović, pisac, pjesnik, kritičar i urednik, voditelj programa Pisci na mreži i Čitamo i pišemo s piscem u stanu pisca,
• Snježana Marić, glavna urednica časopisa Smib.

Predstavljanje i okrugli stol o čitanju vodit će urednica Emica Calogjera Rogić, urednica za hrvatski jezik i strana izdanja u Školskoj knjizi.

Hrvatsko čitateljsko društvo svake godine obilježava Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna mnogim aktivnostima te tradicionalno organizira stručni skup naglašavajući važnost koju pismenost može i mora imati u društvu.
Ovogodišnji Međunarodni dan pismenosti naglasio je izazove i mogućnosti za promicanje pismenosti u digitalnom svijetu, svijetu u kojem, unatoč napretku, najmanje 750 milijuna odraslih i 264 milijuna djece i dalje nemaju osnovne vještine pismenosti. Međunarodni dan pismenosti bio je prigoda za obilježavanje uspjeha i pronalaženja učinkovitih rješenja o načinima za borbu s preostalim izazovima za promicanje pismenosti. Prema riječima Irine Bokove, generalne sekretarice UNESCO-a, Globalni savez za pismenost – Global Alliance for Literacy (GAL) koji je na Međunarodni dan pismenosti 2016. počeo službeni 15-godišnji plan za razvoj pismenosti, model je suradnje među državama, organizacijama, pojedincima, koji će pomoći boljem razumijevanju različitih vrsta pismenosti potrebnih za izgradnju pravednijeg društva za sve u kojem će svaki pojedinac biti u mogućnosti iskoristiti prednosti digitalnog doba.
I Hrvatsko je čitateljsko društvo stoga posvetilo ovogodišnji stručni skup digitalnoj pismenosti i njezinom razvoju te poticanju čitatelja na aktivno i kritičko čitanje u duhu vremena.
Moderatorica skupa bila je hrvatska književnica i novinarka Lada Žigo Španić, koja promovira u svojem radu i tribinama koje vodi u Društvu hrvatskih književnika.
Nakon pozdravnog govora Snježane Berak, predsjednice HČD.a, skup su pozdravili i Dubravka Đurić Nemec u ime Ministarstva kulture i Ante Žužul u ime Školske knjige koja je drugu godinu partner skupa i zagovaratelj promicanja pismenosti. Na skupu je sudjelovalo 9 izlagača, stručnjaka s područja pismenosti.

Izv.prof.dr.sc. Sonja Špiranec, s Odsjeka za Informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u svojem je izlaganju „Pismenost u digitalnom dobu: kritična, promišljena, transformativna…“ ukazala na potrebu odmaka od do sada dominantnog pristupa po kojem je pismenost popis vještina, odnosno ukazala je na potrebu da pismenost ne može biti svedena na kodiranje i dekodiranje sadržaja, nego mora biti proširena kritičkim refleksijama o društvenom, kulturnom, ideološkom i tehnološkom kontekstu u kojem se ostvaruje.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/spiranec

Izv.prof.dr.sc. Ivanka Stričević, pročelnica Odjela za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, izlaganjem „Razvoj digitalne pismenosti – nove obrazovne paradigme za novu pismenost“ istaknula je potrebu mijenjanja učiteljske uloge u obrazovnom procesu. Nova uloga poučavatelja je stvaranje aktivnog učenja kroz vođeni istraživački proces.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/stricevic

Izlaganje „Kakve digitalne kompetencije nam trebaju“, Lidije Kralj, pomoćnice ministrice znanosti i obrazovanja za strategiju i opće obrazovanje, u skladu s njezinim područjem rada pokazalo je da pristup Internetu donosi ne samo pogodnosti nego i zamke.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/kralj

U svojem izlaganju „Sedam leća za čitanje u digitalno doba“ Dinka Juričić, savjetnica za cijelo životno obrazovanje u Izdavačkoj kući Školska knjiga, nadovezala se na prethodna izlaganja. Uspoređujući fizički i virtualni život djeteta ukazala je na sve veće probleme koje je donijela digitalna tehnologija.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/juricic

Izlaganje „Prava djece u digitalno doba“, pravobraniteljice za djecu, dr.sc. Ivana Milas Klarić se temelji na mišljenju da – djecu ne treba „spašavati“ od medija koji ih navodno „kvare“, nego ih se mora osnažiti za kompetentno i sigurno korištenje medijima.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/milas_klaric

Dr.sc. Marina Kotrla Topić, viša asistentica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Osijek u izlaganju „Digitalna pismenost djece predškolske dobi“ pokazala je rezultate kvalitativnog istraživanja koje je provela s Marinom Perković Kovačević o ulozi digitalne tehnologije u životu djece u dobi do 8 godina i njihovih obitelji pod nazivom Djeca (0-8) i digitalna tehnologija.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/kotrla_topic

Ivanica Beg, dipl. knjižničarka, mr.sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka, suradnica za školske knjižnice u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba te Ana Sudarević, dipl. knjižničarka, u svojem izlaganju „Školske knjižnice u promicanju digitalne pismenosti: mogućnosti i potrebe“, ukazale su na važnost uloge školskih knjižnica, odnosno knjižničarki u poučavanju digitalnih kompetencija.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/beg_sudarevic_stropnik

Dr.sc. Dejana Golenko, voditeljica knjižnice Pravnog fakulteta u Rijeci u svojem je izlaganju „Digitalna pismenost studenata: izazovi za visokoškolsko obrazovanje“ predstavila analizu rezultata istraživanja o iskustvima studenata u korištenju izvora u svakodnevnom radu te mišljenja nastavnika o potrebnim informacijskim kompetencijama studenata.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/golenko

Posljednje izlaganje „Demokratski simptom – Aaron Swartz“, Katarine Peović Vuković s Odsjeka za kulturalne studije FF u Rijeci, posvećeno je slučaju Aarona Swartza kao jednoj točki kontradikcije i nerazmjera između kršenja autorskih prava i načela provođenja egalitarnosti u demokratskim društvima.

Hrvatsko čitateljsko društvo ponosno je što je i ovim skupom otvorilo značajna kulturološka pitanja društva u cjelini i izazvalo veliki interes od preko 220 sudionika. Zagovaranjem svih vrsta pismenosti, a osobito digitalne, stvaramo jednake mogućnosti za sve u novom dobu i novom okruženju.

U manifestaciju Mjesec hrvatske knjige Hrvatsko čitateljsko društvo uključilo se s aktivnošću Danas ti čitam. Izabran je ponedjeljak 23. listopada, a želja nam je da ovaj dan, cijeli dan, čitamo jedni drugima.

Tim povodom, na našim mrežnim stranicama objavili smo i digitalnu zbirku našeg glasila Hrčak (http://hcd.hr/publikacije/hrcak/). Naime, od danas su u digitalnom obliku dostupni svi brojevi Hrčka (linkovi su niže u newsletteru) pa vas pozivamo da ih prelistate, čitate, koristite…

Na ovaj način želimo doprinijeti promicanju digitalne pismenosti, a vaše vrijedne priloge učiniti dostupnijima svima koji rade na poticanju i promicanju čitanja te svih vrsta pismenosti.

Uživajte u čitanju!
Ana Sudarević
uredništvo Hrčka

• HRČAK na mreži:

Broj 1 veljača 1992 god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/hrcak_br_01_02_1992
Broj 2 lipanj 1992. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/hrcak_02_06_1992_b3d3e439200839
Broj 1 (4) travanj 1997. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/01_04_1997
Broj 2 studeni 1997. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/02_11_1997
Broj 3-4 lipanj 1998. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/hrcak_3_4_06_1998
Broj 5 veljača 1999. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/5_02_1999
Broj 6-7 listopad 1999. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/hrcak_br_6_7_10_1999
Broj 8-9 svibanj 2000. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/8_9_05_2000
Broj 10 prosinac 2000. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/10_12_2000
Broj 11 lipanj 2001. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/11_06_2001
Broj 12-13 prosinac 2001. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/hrcak_br_12_13_12_2001
Broj 14 lipanj 2002. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/14_06_2002
Broj 15-16 prosinac 2002. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/hrcak_br_15_16_12_2012
Broj 17. lipanj 2003. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/17_06_2003
Broj 18-19 prosinac 2003. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/18_19_12_2003
Broj 20-21 svibanj 2004. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/20_21_05_2004
Broj 22 prosinac 2004. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/br_22_12_2004
Broj 23 rujan 2004. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/23_12_2004
Broj 24-25 studeni 2005. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/24_25_11_2005
Broj 26 prosinac 2005. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/26_12_2005
Broj 27-28 lipanj 2006. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/br_27_28_06_2006
Broj 29-30 prosinac 2006. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/br_29_30_12_2006
Broj 31 srpanj 2007. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/br_31_07_2007
Broj 32-33 studeni 2007. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/_br_32_33_11_2007
Broj 34 srpanj 2008. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/34_07_2008
Broj 35-36 prosinac 2008. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/br_35_36
Broj 37 srpanj 2009. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/37_07_2009
Broj 38-39 prosinac 2009. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/38_39_12_2009
Broj 40-42 prosinac 2010. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/40_42_12_2010
Broj 43-45 prosinac 2011. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/hrcak_br_43_45_2011
Broj 46-47 prosinac 2012. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/br_46_47
Broj 48-49 prosinac 2014. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/48_49_12_2014
Broj 50 rujan 2015. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/br_50_2015
Broj 51-52 rujan 2016. god. https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/51_52_09_2016

U Zagrebu je 8. rujna 2017. na Međunarodni dan pismenosti u Velikoj dvorani Školske knjige održana 16. redovna skupština Hrvatskoga čitateljskog društva. (više…)

Hrvatsko čitateljsko društvo objavilo je novi broj glasila Hrčak, br. 53 – 54, 2017. koji sadrži proširene sažetke i osvrte sa stručnog skupa “Koliko smo pismeni/nepismeni – digitalna pismenost našeg doba” održanog 8. rujna 2017. u Zagrebu. (više…)