Kategorija: Nekategorizirano

Peti međunarodni festival slikovnice Ovca u kutiji održan je u Pazinu od 14. do 18. rujna 2020. godine, a dio festivalskog programa odvijao se i u mjestima Trviž, Motovun, Karojba, Tinjan, Sveti Petra u Šumi, Cerovlje, Lupoglav i Gračišće.

U petodnevnom druženju namijenjenom širokoj publici, djeci i odraslima i struci, održan je velik broj književnih programa, likovnih radionica, čitanja, jedna književna šetnja te nekoliko stručnih predavanja. Kao i prethodnih godina održana je akcija Slikovnica u izlogu u kojoj su tijekom pet dana Festivala bile izložene do sada nagrađivane slikovnice, a zadnjeg dana kao završetak iz šešira su izvučeni dobitnici čiji je jedini zadatak bio izvaditi željenu slikovnicu iz izloga i na taj način je simbolički osloboditi za čitanje.

Inicijator i glavni organizator nagrade i festivala OVCA U KUTIJI, neprofitna udruga Knjiga u centru iz Zagreba ( Ana Đokić, Zoran Pongrašić) i suorganizatori Festivala Gradska knjižnica Pazin (Iva Ciceran) i Hrvatsko čitateljsko društvo (Snježana Berak) aktivno sudjeluju u provođenju i organiziranju programa Festivala te doprinose njegovom rastu. Želja i cilj organizatora je popularizirati slikovnicu i njezine autore te od Pazina napraviti svjetski centar slikovnice u koji će jednom godišnje dolaziti umjetnici i ljubitelji ovog književnog žanra, koji time dobiva svoju visokovrijednu ulogu u promociji čitanja. Prethodnih godina je preko tri tisuće posjetitelja pratilo preko pedeset festivalskih programa godišnje, a nakon gostiju iz Kine, Irana, Austrije, Litve i Njemačke, Venezuele, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske ovogodišnji je festival imao goste/autore iz Slovenije.

Treba naglasiti kako je podrška Grada Pazina neizostavna, te je prijem svih sudionika kod gradonačelnika u službenom programu već tradicionalni program koji se održava prvog dana nakon što stignu svi gosti. Također u Likovnoj galeriji Društva likovnih stvaratelja Pazin, otvorena je izložba, ove godine ne ilustracija već svih slikovnica koji su tijekom proteklih godina bile nagrađene nagradom Ovca u kutiji bilo od strane dječjeg bilo od strane stručnog žirija.

Uz programe za djecu i mlade, likovne radionice namijene građanima i srednjoškolcima, pričaonice za djecu predškolskog uzrasta, gostovanja po okolnim mjestima održan je i Off program (samo za punoljetne). Od četvrtog festivala uvedene su dvije novine koje su naišle na iznimno dobar prijem kod publike, ali i struke, pa su zadržane i na ovogodišnjem festivalu. Gradonačelnik Pazina, osobno se uključuje u festival i u popodnevnom satima na  gradskom trgu čita priču / slikovnicu dajući tako podršku organizatorima ali i ukazuje na važnost čitanja od najranije dobi. Drugi program koji postaje stalni dio Festivala su stručna predavanja na temu čitanja, prevođenja, kritičkog prosuđivanja teksta i ilustracija, pravilnog odabira slikovnice te građe primjerene čitatelju.

U okviru Međunarodnog festivala slikovnice Ovca u kutiji održan je već tradicionalno Okrugli stol u kojem su svi akteri govorili iz svog aspekta o slikovnici kao neizostavnom mediju od najranije dobi pa do slikovnice kao štiva za odrasle. Govorilo se o kvaliteti teksta i ilustracija, označavanju slikovnica prema dobi čitatelja, temama u slikovnicama (Jesu li strane slikovnice tematski hrabrije?), zastupljenosti slikovnica u odnosu na cjelokupnu nakladničku produkciju u Hrvatskoj… Mnoga su pitanja razjašnjena, neka ostala otvorena, kao dobrodošla ideja za buduća sastajanja i promišljanja o slikovnicama i programima koji obuhvaćaju čitanje najmlađima. Veseli što je na okruglom stolu i djelu programa sudjelovala gđa. Mihaela Majcen Marinić, voditeljica odjela za knjigu i nakladništvo pri Ministarstvu kulture i medija.

Festival slikovnice Ovca u kutiji održan je pod pokroviteljstvom Grada Pazina, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zajednice nakladnika. Partneri Festivala: Hrvatsko čitateljsko društvo, Muzej grada Pazina, Društvo Naša djeca Pazin, Društvo likovnih stvaratelja Pazin, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazinski kolegij – Klasična gimnazija, Pučko otvoreno učilište u Pazinu, Etnografski muzej Istre – Museo Etnografico dell’ Istria, Ibis grafika, Studio Moderna.

Sudionici i organizatori petog međunarodnog festivala slikovnice bili su: Zoran Pongrašić, Alma Pongrašić, Irena Zelena, Snježana Berak, Iva Ciceran, Davorka Semenić Premec, Saša Krnic, Vanda Čizmek, Peter Škerl, Manuela Vladić Maštruko, Vojin Maštruko, Nikolina Manojlović Vračar, Leonardo Mićanović, Dubravka Zima, Marina Marušić, Zoran Damjanović, Lara Božić, Roberta Špoljarić, Nataša Simić, Nada Putinja, Marko Cerovac.

Usprkos epidemiji covid-19, svojevrsnoj brizi i strahu kako će proteći ovaj festival, sretni smo što smo ga uspjeli održati usprkos svemu. Pratilo nas je lijepo vrijeme i grijalo jesensko sunce pa su se skoro svi programi odvijali na otvorenom, u parkovima, dvorištima škola uz poštivanje protuepidemijskih mjera. Festival u brojkama sažet je u ukupno 50 programa od kojih je 26 bilo za djecu i mlade, 12 za odrasle i 12 zajedničkih. Od ukupno 1.226 posjetitelja i sudionika bilo je 798 djece i mladih i 428 odraslih.

Međunarodni festival slikovnice Ovca u kutiji medijski su pratili Glas Istre, HRT, Generacija hr., HKM, TV Nova – Pula…

OVCA U KUTIJI jedina je nagrada u Hrvatskoj u kojoj stručni žiri sastavljen od književnika, književnih kritičara i ilustratora (članovi žirija mijenjaju se svake godine) pregledava cjelokupnu godišnju produkciju slikovnica i vrednuje umjetničku vrijednost teksta i njegov odnos s ilustracijom. Uz stručni žiri, najbolju slikovnicu bira i neovisan dječji žiri (članovi žirija mijenjaju se svake godine). Već nekoliko godina dodjela nagrada održava se u okviru Međunarodnog sajma knjiga Interliber pa će se tako i ove godine dodijeliti na Interliberu. Nagrada se sastoji od skulpture OVCA U KUTIJI.

Do sljedećeg, šestog festivala, šaljemo veseli festivalski pozdrav, beeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee…

Osvrt napisale

Predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva
Snježana Berak, mag.bibl.

Ravnateljica Gradske knjižnice Pazin
Iva Ciceran, dipl.knjiž.

Fotografije: Marko Cerovac

Na temelju Odluke o sazivanju 20. Izborne skupštine Hrvatskoga čitateljskog društva, a u skladu s čl. 22 Statuta Društva, predsjednica saziva Izbornu skupštinu koja će se, zbog nemogućnosti održavanja na uobičajen način, održati online, od 15. do 18. rujna 2020. godine.

Molim da se po točkama Dnevnog reda očitujete u vremenu od 8.00 sati, 15. 9. do zaključno 24.00 sata, 18. 9. 2020.

DNEVNI RED

1. Prihvaćanje Dnevnog reda
2. Usvajanje prijedloga za Radno predsjedništvo:

Vinka Jelić Balta – predsjednica

Ana Suradević – član

Ivana Faletar Horvatić – član

3. Usvajanje prijedloga za Radno tijelo Skupštine:

Mirjana Milinović – zapisničar

Zorka Renić – ovjerovitelj Zapisnika

4. Usvajanje Izvješća o radu HČD-a za razdoblje od 2018. do 2020. g.   (predsjednica HČD-a)
5. Usvajanje financijskog izvješća
6. Usvajanje Izvješća Nadzornog odbora (predsjednica NO Loris Bučević Sanvincenti)
7. Razrješavanje dužnosti članova Predsjedništva: predsjednice, dopredsjednica, tajnice i blagajnice te članova Upravnog i Nadzornog odbora
8. Izbor članova Predsjedništva: predsjednice, dopredsjednica, tajnice i blagajnice te članova Upravnog i Nadzornog odbora za razdoblje od 2020. do 2022. godine
9. Razno – pitanja i prijedlozi

S obzirom na to da je dosadašnjem Predsjedništvu kao i članovima Upravnog i Nadzornog odbora istekao mandat, moramo izabrati nove članove.

Predloženi članovi:

UPRAVNI ODBOR 2020. – 2022.

Karolina Zlatar Radigović – predsjednica (1.   mandat)

Snježana Berak – dopredsjednica (1. mandat)

Margareta Matijević Kunst – dopredsjednica (1.   mandat)

Davorka Semenić Premec – tajnica (1. mandat)

Kristina Čunović – član UO

Marjana Janeš Žulj – član UO

Vinka Jelić Balta – član UO

Mirjana Milinović – blagajnik

NADZORNI ODBOR 2020. – 2022.

Dušanka Vergić – predsjednica NO

Snježana Ercegovac – član NO

Miroslav Gakić – član NO

 

Pravo glasovanja imaju svi članovi Društva koji su uplatili članarinu za 2020. godinu.

 

Hvala, s poštovanjem

Mirjana Milinović

Tajnica HČD-a

Foto natječaj Hrvatskog čitateljskog društva Smiješak…Čitajte! 15. je po redu. Ovaj natječaj ima za cilj putem fotografije istaknuti važnost i pozitivnu, ali i zabavnu stranu čitanja, a time i pismenosti. Redovito naglašavamo kako se mogu natjecati fotografi amateri iz Hrvatske bez obzira na dob, neovisno o tome jesu li članovi Hrvatskog čitateljskog društva ili nisu. Na taj način zapravo širimo našu misiju. Zadana tema je uvijek ista, fotografije trebaju prikazivati osobu koja čita, valja naglasiti kako nas redovito iznenade maštovitost i kreativnost fotografskog rada, iskrenost doživljaja autora, a prije svega spontanost i sposobnost prijenosa emocije i trenutka.

Na ovogodišnji natječaj pristiglo je 116 fotografija od kojih je 86 bilo prihvatljivo prema uvjetima natječaja. Sudionici njih 43 dolaze iz cijele Hrvatske, što posebno raduje, jer iako ih je najviše iz Zagreba i Osijeka, u konkurenciji su bili autori iz Daruvara, Križevaca, Višnjevca, Kastva, Bjelovara, Lopatinca, Siska, Prigorja Brestovečkog, Podravskih Podgajca, Svetog Martina na Muri, Kraljevca na Sutli, Rijeke, Vukovara, Vrgorca, Čakovca, Jastrebarskog, Varaždina, Garešnice, Murskog Središća, Zrinšćine i svima im zahvaljujemo.

Ocjenjivački sud ove godine odabrao je tri najuspješnije fotografije dok je pet fotografija pohvalio.

1. mjesto

Mary Crnković Pilaš

  Alive

2. mjesto

Goran Fuzul

Čituljak_01_Petar Pan i Zvončica čitaju pod morem

3. mjesto

Oliver Filipović

Moja sestra voli čitati

 

Pohvaljeno

• Aleksandar Tomulić

Najmlađi član

• Ivana Hengl

U sjeni

• Niko Belančić

Čitateljica sunca

• Dora Vasić – Gautam

Jedva čekam da naučim čitati

• Ilija Stanušić

Ispod suncobrana

Svi nagrađeni autori mogu očekivati poklon paket na svoju adresu, a sve navedene nagrađujemo još i besplatnim članstvom u Hrvatsko čitateljsko društvo za 2021. godinu. Hrvatski fotosavez osigurao je nagrade za prva tri mjesta.

Devet fotografija u formatu 50×70 cm na capafixu već pet godina putuje Hrvatskom kao Izložba Smiješak…čitajte! Svaka zainteresirana knjižnica, škola, ustanova ili drugi adekvatan prostor može besplatno dobiti izložbu, s troškom slanja na novu adresu postava. Slobodno nam se obratite na hcd@hcd.hr. Na žalost do sada nismo uspjeli osigurati sredstva za izradu tri pobjedničke fotografije koje smo planirali priključiti putujućoj izložbi, no ukoliko se do kraja godine stanje promijeni autori će biti obaviješteni.

Snježana Berak

Predsjednica HČD-a

Hrvatsko čitateljsko društvo tradicionalno obilježava Međunarodni dan pismenosti stručnim skupom kojim okuplja stručnu javnost i potiče rasprave o pismenosti i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ovogodišnja tema Pismenost i kultura čitanja u doba promjene svakako je aktualna i ide ukorak s vremenom. Obljetnica koju obilježavamo, prilika je da saznate o nastojanjima HČD-a da tijekom 25 godina postojanja bude prisutno. Najavit ćemo sve naše pozvane izlagače i njihove teme, predstaviti naš novi broj časopisa Hrčak, a na samom kraju proglasiti pobjednike 15. foto natječaja Smješak… čitajte! Kroz webinar će vas voditi predsjednica HČD-a Snježana Berak, moderatorica Margareta Matijević Kunst i urednica Hrčka Kristina Čunović, a trajat će 45-60 minuta.

Na samom kraju objavit ćemo link You tube kanala Školske knjige na kojem će biti u cijelosti sva izlaganja s ovogodišnjeg skupa.

Ujedno Školskoj knjizi dugujemo veliku zahvalu na podršci koju nam daju već petu godinu i u ovoj novo normalnoj situaciji.

Poveznica za prijavu je

 https://skolskaknjiga.webex.com/skolskaknjiga/onstage/g.php?MTID=e9588255f7f69f25b051adbcf1f86a4fc

Ljubazno molimo da obavezno uz prijavu navedete svoje ime, prezime i točnu mail adresu kako bismo vas evidentirali i poslali vam potvrdu o sudjelovanju. 

Uključite se u 15. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” kojeg organizira Hrvatsko čitateljsko društvo, a ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti.

Natjecati se mogu fotografi amateri iz Hrvatske bez obzira na dob. U natječaju se može sudjelovati s najviše tri rada koji trebaju prikazivati osobu koja čita.

Kriteriji za natječaj obuhvatit će maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora. Ocjenjivačku komisiju imenovat će organizator natječaja, Hrvatsko čitateljsko društvo koja će od ukupnog broja prijavljenih radova na natječaj odabrati 3 pobjedničke fotografije. Fotografije se šalju u digitalnom obliku na e-mail hcd.hcd@gmail.com ili hcd@hcd.hr

Fotografski natječaj počinje 1. srpnja i traje do 25. kolovoza 2020. godine (posljednji dan za prijem radova je 25. kolovoza 2020. godine do ponoći). Pobjednički radovi bit će proglašeni 7. rujna 2020. godine uoči Međunarodnog dana pismenosti, u sklopu Stručnog skupa kojeg organizira HČD, u prostoru Školske knjige, Masarykova 28, a obavijest o tome bit će na mrežnoj stranici HČD-a.

Sa željom da vidljivost foto natječaja bude veća ostvarena je putujuća izložba najboljih foto radova zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. Izložba od devet nagrađenih radova putuje hrvatskim knjižnicama (Slatina, Bjelovar, Križevci, Split, Daruvar, Zagreb–KGZ, Karlovac, Ozalj, Vrbovec, Pazin, Vinkovci, Sisak, Rovišće, Čazma…) i svaka zainteresirana knjižnica, ustanova, škola ili druga pravna osoba s adekvatnim prostorom može ju dobiti besplatno, no snosi troškove slanja na novu adresu postava.

NATJECAJ

PRIJAVNICA

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanjem rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Stručni skup Pismenost i kultura čitanja u doba promjene kojeg će Hrvatsko čitateljsko društvo organizirati 8. rujna 2020. godine održat će se virtualno u suradnji sa Školskom knjigom s početkom u 10 sati.

Stručno glasilo Hrčak br. 59-60 sadržavat će sažetke izlaganja skupa.

U opisu skupa ističemo da u suvremenom društvu posljednjih desetljeća svjedočimo temeljnim promjenama u čitanju i pisanju potaknutih digitalnom revolucijom. Pitanja su brojna, očito je da se „mozak čitanja“ transformirao pomoću digitalnih medija. Sada, kada smo potpuno uronjeni u internet i naše digitalne uređaje, naši načini obrade pisanog jezika također su dramatično promijenjeni. Mnogi od nas zabrinuti su zbog promjena u nama i što one mogu donijeti generacijama koje dolaze.

Pitanja na koja bi sudionici nakon skupa trebali dobiti odgovor su sljedeća:
1. Hoće li nova generacija, uronjena u multitasking i digitalne medije, naučiti razviti esencijalne kognitivne procese kao što su kritičko razmišljanje, refleksija i empatija – što su ujedno i sastavnice dubokog čitanja?
2. Hoće li digitalni lanac u konačnici utjecati na kritičku analizu i empatiju građanstva?
3. Hoće li potencijalne promjene tih kapaciteta ostaviti nas podložnijima lažnim vijestima i demagogiji?
4. U kojim bismo slučajevima trebali ustrajati da i dalje učimo koristeći tradicionalne medije kao što je tiskana knjiga ili rukopis?

Predavači:

Igor Salopek, dr. med., Integrativni centar mentalnog zdravlja Karlovac: Implikacije
korištenja digitalnih tehnologija na razvoj kognitivnih funkcija
Prof. dr. sc. Željka Car, Fakultet elektrotehnike i računarstva
Izv. prof. dr. sc. Jasmina Ivšac Pavliša, Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet:
ICT-AAC aplikacije za poticanje (pred)vještina čitanja
Dr. sc. Jasna Milički, OŠ Marija Bistrica,
Ana Sudarević, OŠ Dubovac, Karlovac:
Nove generacije i digitalni mediji : smjernice za smislenu i odgovornu upotrebu
Dr. sc. Martina Topalović, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Bjelovar:
Medijske kompetencije studenata Učiteljskih fakulteta
Srđan Lukačević (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek),
Dino Radmilović (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek):
Ukorak s vremenom: digitalna pismenost i treća životna dob
Jagoda Ille, Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak,
Ivana Faletar Horvatić, Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica: Do pismenosti kroz kompetencije: usluga Pitajte knjižničare
Dr. sc. Marija Ott Franolić, Zagreb: Čitamo da bismo mogli zamisliti bolji svijet

Tema skupa tradicionalno je usmjerena na povezivanje ljudi koji rade na poticanju pismenosti na svim razinama – od vrtića, preko škole i visokoškolskih ustanova do obitelji i knjižnica – kako bi svi, surađujući, djelovali na razvoj čitateljskih sposobnosti djece, učenika i studenata te tako pridonijeli obrazovanijem, sposobnijem i razvijenijem društvu.

Pozivamo Vas na predstavljanje rezultata provedbe Čitateljskog programa za zatvorenike i djecu koja će se održati 27. veljače 2020. od 13 do 15 sati u prostorijama udruge Roditelji u akciji, Žerjavićeva 10 u Zagrebu.
Ovo događanje organiziraju Hrvatsko čitateljsko društvo i Roda povodom završetka trogodišnjeg programa koji je financiralo Ministarstvo pravosuđa RH.

Ovaj program povezuje djecu i roditelje koji su u zatvorima kroz aktivnosti čitanja naglas, omogućujući tako da roditelji, iako odvojeni, budu na poseban način prisutni u djetetovu životu. Cilj je ovoga programa ojačati roditeljske kompetencije i razvijati pozitivno roditeljstvo među zatvorenicima-roditeljima.
Čitateljski program za zatvorenike i djecu danas se provodi u svim kaznenim tijelima u Hrvatskoj. Prve knjige svojoj djeci čitale su zatvorenice iz Kaznionice u Požegi, a od 2015. godine do danas, Roda i Hrvatsko čitateljsko društvo osigurali su oko 2000 knjiga i slikovnica za provedbu programa. Zatvorenici i zatvorenice dobiju na izbor knjigu prilagođenu dobi i interesima djeteta, čitaju je, te snimku na CD-u i knjigu šalju na poklon svojem djetetu.
Najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti ILA (International Literacy Association) Čitateljskom programu dodijelila je 2017. godine nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi.

Na događanju ćemo predstaviti postignuća programa, njegov utjecaj na korisnike, mogućnosti uključivanja drugih dionika te planove za daljnju provedbu. Poziv je otvoren za institucije socijalne skrbi, zatvorskog sustava i probacije, vrtiće, škole, knjižnice, izdavače, autore i autorice, organizacije civilnoga društva i sve zainteresirane.

Molimo da prijavite svoje sudjelovanje do srijede 26. veljače 2020. na linku: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeWgvifOyTdLtu-N0og6aiSq8PKlamxGozLyitcZ_3p7n308w/viewform

Hrvatsko čitateljsko društvo

Hrvatsko čitateljsko društvo svake se godine pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna kojeg je utemeljio UNESCO 1967. Cilj ovogodišnjeg skupa bio je podsjetiti na Program globalnog razvoja održivog razvoja za razdoblje do 2030. (Agenda 2030) čiji je cilj život na zemlji učiniti boljim i prihvatljivijim za sve. Odgovornost za ostvarenje tih ciljeva do 2030. godine je na Vladi, privatnom sektoru, ali i civilnom društvu. Glavni aspekti koji se zagovaraju Agendom 2030. su osiguranje pristupa informacijama i zaštita temeljnih sloboda u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima, očuvanje kulturne baštine, opća pismenost, učenje i obrazovanje te dostupnost i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Novi razvojni ciljevi održivog razvoja proširuju djelokrug na područje promjene klime i održive potrošnje, naglašavaju vrijednost inovativnosti te važnost mira i pravde za sve.

Hrvatsko čitateljsko društvo organizacijom stručnog skupa “Pismenost i učenje za održivi razvoj” promovira načela održivog razvoja, educira sudionike iz različitih dijelova Hrvatske o mogućnostima njihove praktične primjene, potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog razvoja u zajednici. Stručni skup podržali su Ministarstvo kulture RH, Goethe-Institut Kroatien i Školska knjiga.

Skup su pozdravnim govorima započeli predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, Snježana Berak te vlasnik Školske knjige Ante Žužul.

Prvo i uvodno izlaganje imao je prof. dr. sc. Vladimir Lay : Pismenost za održivost. Profesor Lay je hrvatski sociolog, koji je radio u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu,  Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar te na Hrvatskim studijima. Bavi se sociologijom okoliša, socijalnom ekologijom, održivim razvojem te socio-ekološkim aspektima globalizacije. U svojem je izlaganju prof. dr. sc. Vladimir Lay pojasnio semantiku pojmova pismenost i održivost te zašto se pojam održivost nije udomaćio u svakodnevnoj uporabi.

Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u izlaganju: Uloga školske knjižnice i promicanje održivog razvoja u sklopu Agende 2030, zagovara aktivnu ulogu hrvatskih školskih knjižnica u provedbi Agende 2030 te njihovu važnost u razvoju cjelokupnog društva.

Posebna gošća skupa bila je Susanne Brandt, iz Središnje službe za knjižnice Savezna pokrajine Schleswig-Holstein čije je gostovanje omogućio Goethe-Institut Kroatien. Susanne Brandt je knjižničarka, ritmička pedagoginja s dodatnom kvalifikacijom za interkulturalnu glazbenu praksu, njemački kao drugi jezik i pomoć u integraciji. Piše pjesme, priče i glazbu za djecu i praktični materijal za rano obrazovanje. Radi kao urednica i lektorica u Središnjoj službi za knjižnice Savezne pokrajine Schleswig-Holstein. U svojem je izlaganju: Budućnost počinje pitanjima-Knjige, slike i pjesme prate djecu u obrazovanju za održivu budućnost, opisala njemačka iskustva u postizanju održivog razvoja i pismenosti, od početne ideje do provedbe, sudionika, financija i rezultata. Njezino predavanje simultano je prevodila Sandra Breznički Ucović.

Na kraju prvog dijela skupa dr. sc. Anita Peti-Stantić predstavila nam je svoju novu knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja u kojoj se prvi put kod nas na sasvim novi način spajaju neurolingvistička i psiholingvistička perspektiva koje utemeljuju disciplinu znanosti o čitanju, a autorica ih na temelju svoga iskustva dovodi u vezu sa suvremenim postavkama glotodidaktike. Takva se istraživanja u svijetu u posljednjih dvadesetak godina iznimno intenzivno razvijaju.  Anita Peti-Stantić je profesorica poredbene slavenske lingvistike i slovenskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstvenica i prevoditeljica, čitanjem se praktično i teorijski bavi već dvadesetak godina, o čemu je sada napisala i knjigu.

U drugom dijelu skupa prikazani su neki praktični primjeri provedbe projekata održivog razvoja. Mr. sc. Nikolina Bošnjak, Institut za održivost, okoliš i promicanje prirodnih znanosti Vigea u svom je izlaganju Zelena pismenost u kontekstu obrazovanja i stjecanja praktičnih znanja djece pojasnila zašto je potrebna zelena pismenost te zašto je djecu važno naučiti razmišljati, promišljati i propitivati.

Izlaganje Božice Dragaš, Knjižnice grada Zagreba Uloga zelenih knjižnica u jačanju svijesti o održivom razvoju društva bavi se pitanjem zelene pismenosti u knjižnicama, odnosno što knjižnice i knjižničari u Hrvatskoj, a posebno u Knjižnicama grada Zagreba rade na razvoju zelene pismenosti u široj zajednici. U stručnim knjižničarskim krugovima Božica Dragaš poznata je kao voditeljica Knjižnice Marina Držića u mreži Knjižnica grada Zagreba te voditeljica projekta Zelena knjižnica za zeleni Zagreb, koji je oblikovala krajem 2016., a koji se sada provodi u dvadeset knjižnica mreže KGZ-a.

Dr. sc. Jelena Puđak, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te docentica na Odsjeku sociologije Hrvatskih studija u svojem je izlaganju: Klimatska stabilnost kao preduvjet održivosti predstavila istraživanje kojem je cilj bio prikazati stavove građana Hrvatske kroz procjenu koliko i što Hrvatska čini u borbi protiv klimatskih promjena u okviru Europske Unije.

Ivana Zanze, izvršna direktorica Udruge Roditelji u akciji izlaganjem Društveno poduzetništvo u svrhu održivog razvoja, opisala je neke projekte koje je udruga inicirala i provela, a koji su orijentirani na pomoć depriviranim skupinama hrvatskog društva. Značajni su projekti koji su uključivali suradnju s hrvatskim zatvorima i kaznionicama i u kojima je ključnu ulogu imalo i Hrvatsko čitateljsko društvo. Udruga RODA bila je jedna od prvih udruga u društvenom poduzetništvu. Iskustvo udruge RODA – Roditelji u akciji najbolji je pokazatelj kako je ulazak udruge u gospodarsku djelatnost jednak bilo kojem poduzetničkom pothvatu – pun rizika i nepredviđenih okolnosti.

Zaključci skupa

Stručni skup Hrvatskoga čitateljskog društva imao je temu pod nazivom pismenost i učenje za održivi razvoj. Kako nam je rekao i sam prof. Lay, tema nije nova, ali se njome tek počinjemo više baviti u Hrvatskoj. Tema je izuzetno važna kako za nas tako i za buduće generacije.  Samo znanje nije dovoljno, znanje je važno primijeniti razvojem vještina, poticanjem empatije te želje za promjenom. Tek tada može doći do promjene ponašanja. Pri tom je jako bitan odgoj svijesti djece, njihovo poticanje i motivacija prema očuvanju prirode i života u skladu s njom. Kako bi se to postiglo, treba razvijati sve vrste pismenosti, jer pismenost i čitanje razvijaju kritičko mišljenje kako kod djece, tako i odraslih. A samo kritičko mišljenje vodi prema razvijenom, svjesnom društvu.

Na samom kraju skupa proglašeni su pobjednici 14. foto-natječaja Smiješak…čitajte koji ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti. Kriteriji za natječaj bili su maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora.

1. mjesto – Tomulić Aleksandar – „A život prolazi”
2. mjesto – Ivančica Šebalj – „Čitanje bez granica”
3. mjesto – Mary Crnković Pilaš – „Čitam s prijateljem”

Tekst napisale:
Margareta Matijević Kunst
Davorka Semenić-Premec
Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Zagreb

Fotografiije: Sanja Koblar

Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna svake godine, a utemeljio ga je UNESCO davne 1967. kako bi se na taj dan slavilo, ali i upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnoj razini.
Iako se precizna definicija pismenosti razlikuje od zemlje do zemlje, danas ona obuhvaća mnogo više te vrlo često, uz vještine pisanja, čitanja i računanja, uključuje i osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanja stranih jezika i korištenja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, osposobljenost za rješavanje problema, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje.

Hrvatsko čitateljsko društvo tradicionalno povodom Međunarodnog dana pismenosti organizira stručni skup te proglašava pobjednike natječaja za najbolju fotografiju “Smiješak… čitajte!” koji ističe važnost čitanja i pismenosti .
Ove godine u suradnji sa Školskom knjigom pozivamo sve da se pridruže Čitateljskom izazovu koji traje 21 dan. Molimo knjižnice, škole i druge ustanove da preuzmu plakat i istaknu ga na vidljivom i prikladnom mjestu kako bismo zajedno poticali kulturu čitanja. Članovi HČD-a plakat će dobiti tiskan uz stručno glasilo “Hrčak”.

PLAKAT Čitateljski izazov

Čestitamo Međunarodni dan pismenosti!

Hrvatsko čitateljsko društvo organiziralo je 14. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” s ciljem isticanja važnost te pozitivne i zabavne strane čitanja i pismenosti.

Natjecali su se fotografi iz Hrvatske s najviše tri rada koji su prikazivali osobu koja čita.Kriteriji za natječaj obuhvatili su maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora.

Prosudbena komisija odabrala je 3 pobjedničke fotografije:

1. MJESTO – Tomulić Aleksandar – „A život prolazi”
2. MJESTO – Ivančica Šebalj – „Čitanje bez granica”
3. MJESTO – Mary Crnković Pilaš – „Čitam s prijateljem”

Pohvaljeni radovi:
1. POHVALA – Ivana Hengl – „U slovima”
2. POHVALA – Radaković Mario – „U svakom trenutku”
3. POHVALA – Perković Andrea – „20190809-DSC_5942”

Sa željom da vidljivost foto natječaja bude veća ostvarena je putujuća izložba najboljih foto radova zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. Izložba od devet nagrađenih radova putuje hrvatskim knjižnicama (Slatina, Bjelovar, Križevci, Split, Daruvar, Zagreb–KGZ, Karlovac, Ozalj, Vrbovec, Pazin, Vinkovci, Sisak, Rovišće, Čazma) i svaka zainteresirana knjižnica, ustanova, škola ili druga pravna osoba s adekvatnim prostorom može ju dobiti besplatno, no snosi troškove slanja na novu adresu postava.