Hrvatsko čitateljsko društvo

Kategorija: Iz rada HČD-a

  • Program stručnog skupa “Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju”

    Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, stručni skup pod nazivom „Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju“, održat će se u četvrtak, 8. rujna 2022. od 10 sati . Cjelokupni program skupa planira se održati u Velikoj dvorani Školske knjige, Masarykova 28, Zagreb, sukladno s važećim epidemiološkim mjerama.

    Nacionalna strategija za poticanje čitanja (2017. – 2022.) ističe važnost poticanja istraživanja i međusobnog povezivanja znanstvenih istraživanja radi uspostave referentnih točaka u trajnom praćenju razvoja čitatelja i čitanja te trajne skrbi o kulturi čitanja koja zahtijeva kontinuirane analize stanja, promjene društvenog konteksta čitanja, koordinaciju i evaluaciju postojećih i razvoj novih projekata u navedenom području.

    Hrvatsko čitateljsko društvo, u suradnji s partnerskim ustanovama, organizirat će znanstveno-stručni skup na temu istraživanja čitanja. Pozvani predavači iz različitih područja znanosti i struke predstavit će svoja istraživanja, a kao rezultat ovoga skupa planira se izrada Okvira za provedbu istraživanje čitanja i pismenosti. Istraživanja nam pružaju korisna saznanja o čitateljskim potrebama, interesima, navikama, poteškoćama u čitanju itd.

    Program:

    • dr. sc. Dražen Lalić, red. prof. (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu): Zašto je danas važno čitati i istraživati čitanje
    • dr. sc. Drahomira Cupar, doc. i dr. sc. Martina Dragija Ivanović, doc. (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru): Istražujemo li dovoljno čitanje i pismenost: analiza ocjenskih radova obranjenih na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru
    • dr. sc. Lovro Škopljanac, doc. (Katedra za komparativnu povijest hrvatske književnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu): Što nas veže uz pročitane knjige? – istraživanje sjećanja i navika čitanja
    • Ines Elezović i Ana Markočić Dekanić (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja): Vanjsko vrednovanje čitalačke pismenosti: rezultati istraživanja PIRLS i PISA u Republici Hrvatskoj
    • Tamara Kraus (Kvaka – Ured za kreativnu analizu d.o.o.): Istraživanje čitanosti i kupovine knjiga u Republici Hrvatskoj
    • dr. sc. Jasna Kovačević (Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović): Promišljanje o čitanju temeljeno na dugogodišnjim istraživanjima u knjižnici
    • dr. sc. Renata Šamo, red. prof. (Odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet u Puli): Čitanje kao promjenjiv dinamički sustav
    • Ana Sudarević (Osnovna škola Dubovac, Karlovac), Gordana Šutej (Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” Duga Resa), Zorka Renić (Medicinska škola Bjelovar): Strategije čitanja za razumijevanje pročitanog: rezultati ispitivanja

    Pozivnica i raspored izlaganja

    Stručno glasilo Hrčak br. 63-64 sadržavat će sažetke izlaganja skupa.

    Kotizacija za skup se ne naplaćuje. Prijave su zatvorene 1. rujna 2022.

    Stručni skup će se održati uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH.

    Tema skupa tradicionalno je usmjerena na povezivanje ljudi koji rade na poticanju pismenosti na svim razinama – od vrtića, preko škole i visokoškolskih ustanova do obitelji i knjižnica – kako bi svi, surađujući, djelovali na razvoj čitateljskih sposobnosti djece, učenika i studenata te tako pridonijeli obrazovanijem, sposobnijem i razvijenijem društvu.

    Plakat za skup

  • Čitateljski izazovi HČD-a

    Čitajmo da ne ostanemo bez riječi! najljepši je poziv na početku godine koja je pred nama. Naime, Vlada Republike Hrvatske podržala je prijedlog Ministarstva kulture i medija da se 2021. godina proglasi Godinom čitanja. Realizacija je to mjere Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila 2017. godine, a koja pridonosi razvoju kulture čitanja i omogućava što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem. U planu su brojne aktivnosti, programi i događanja koja će biti organizirana na svih razinama, od lokalne do državne, a sve s ciljem afirmacije čitanja jer “kao što čitanje doprinosi razvoju društva, tako i društvo treba omogućiti usvajanje i razvijanje čitateljskih navika i oblikovanje kompetentnih čitatelja.”

    Hrvatsko čitateljsko društvo svojim djelovanjem nastoji podržati, ali i osmisliti brojne oblike poticanja čitanja i čitalačke pismenosti svih dobnih skupina, a ove će godine – Godine čitanja – još intenzivnije raditi na poticanju i promociji svojih osnovnih djelatnosti poput organizacije stručnih i znanstvenih aktivnosti s ciljem promicanja, istraživanja i unapređivanja čitanja i pismenosti u društvu te aktivno unapređivati kvalitetu izobrazbe čitanja i svih vrsta pismenosti.

    Postojeće, dobro poznate i odlično prihvaćene aktivnosti, obogatit ćemo novim, korisnim i, nadamo se, zanimljivim dopunama.

    Kao doprinos Godini čitanja osmišljen je program Čitateljski izazovi HČD-a. Svaki mjesec na mrežnoj stranici Društva (http://hcd.hr/djelovanje/akcije/citateljski-izazov/) kao i na ostalim mrežnim mjestima HČD-a, objavit ćemo po jedan izazov u koji se mogu uključiti svi zainteresirani ljubitelji čitanja. Misao vodilja u osmišljavanju naših izazova je činjenica da čitanje, između ostaloga, pospješuje razumijevanje međuljudske komunikacije te povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju.

        1. izazov: Počinjemo s Listom preporučenih književnih djela ljubavne tematike budući da je veljača najpoznatija kao “mjesec ljubavi”. Djela, razvrstana u kategorije “Najmlađi”, “Djeca” i “Mladi i odrasli”, odabrale su knjižničarke iz školskih i narodnih knjižnica.
        2. izazov: Čitam o njoj: čitajte i vi! – predložite naslov na temu žena u knjigama: https://www.menti.com/jrnz5f4eap
        3. izazov: Po koricama se knjiga poznaje: predložite i pohvalite vama posebno dragu, lijepu, zanimljivu i vrijednu naslovnicu u mjesecu travnju u kojem se obilježava Svjetski dan dječje knjige, Svjetski dan knjige, Noć knjige te Svjetski dan grafičkog dizajna https://bit.ly/3ry6uH2 
        4. izazov: Čitamo druge, čitamo drugačije: predložite i pohvalite vama posebno vrijednu knjigu autora s drugih kontinenata, pripadnike nacionalnih manjina u mjesecu svibnju u kojem se obilježava Dan slobode medija, Dan Europske unije, Svjetski dan kulturne raznolikosti http://linoit.com/users/KnjiznicaDubovac/canvases/%C4%8Citajmo%20druge%2C%20%C4%8Ditajmo%20druga%C4%8Dije
        5. izazov: Knjige bez granica : uz Svjetski dan izbjeglica, 20. lipnja – Predložite naslove i autore manje zastupljenih žanrova i iskustava u književnostima – knjige koje kroz svoje teme osvješćuju/senzibiliziraju čitače da lakše prihvate izbjeglice/migrante i sve situacije u kojima se oni nalaze u novim okolnostima https://bit.ly/3uFgJef
        6. i 7. izazov: Smiješak… čitajte! – od 1. srpnja do 25. kolovoza 2021. godine traje tradicionalni fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!”. Ovo je šesnaesti po redu! Fotografski natječaj ujedno je i naš novi Čitateljski izazov u Godini čitanja 2021. Uključite se i prihvatite izazov na http://hcd.hr/2021/06/21/16-foto-natjecaj-smijesak-citajte/
        7. 8. izazov: Posudili smo… zadržali smo – uz Europski dan jezika, 26. rujna – Zapišite posuđenice i/ili tuđice karakteristične za vaš govor. Dopišite i kratko objašnjenje te jezik iz kojeg dolazi riječ http://linoit.com/users/KnjiznicaDubovac/canvases/H%C4%8CD%20izazov%20rujan%202021
        8. izazov: Čitajmo domaće književnike – Na virtualnom panou “Čitajmo domaće književnike” napišite  hrvatskog  autora ili knjige koju biste preporučili drugima. Mjesec hrvatske knjige, manifestacija kojoj se raduju svi ljubitelji čitanja, ali i svi koji su na bilo koji način povezani s knjigama, tradicionalno započinje 15. listopada. Ovogodišnja tema glasi “Ajmo hrvati se s knjigom”. Pozivamo vas da se aktivno uključite u Mjesec hrvatske knjige i “pohrvate” se s našim izazovima:  http://linoit.com/users/KnjiznicaDubovac/canvases/%C4%8Citateljski%20izazov%20za%20listopad
        9. izazov: Čitajmo domaćice – Na virtualnom panou “Čitajmo domaćice” preporučite naslov hrvatske autorice http://linoit.com/users/KnjiznicaDubovac/canvases/%C4%8Citateljski%20izazov%20za%20studeni 
        10. izazov: Anotiraj i profitiraj – Prisjetite se svoje najdraže knjige ili knjige za koju mislite da je svi trebaju pročitati. Napišite anotaciju/preporuku za odabranu knjigu iz kategorije lijepe književnosti duljine do 900 znakova. Pošaljite preporuku do 24. prosinca 2021. na e-poštu hcd.tajnistvo@gmail.com. Od pristiglih radova izabrat ćemo 3 najmaštovitija i najkreativnija i nagradit ih vrijednim nagradama koje je osigurala Školska knjiga.

    Pozivamo sve da ovaj izazov prihvate, preporuče ga i podijele s ostalima, a nama jave svoje dojmove u bilo kojem obliku (riječ, slika, video…), odnosno mrežnom mjestu.

    Prihvatite izazov(e) – čitajmo da ne ostanemo bez riječi!

  • Stručni skup “Digitalna pismenost i strategije digitalne uključenosti”

    Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprave o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu.
    Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe i Školskom knjigom, stručni skup pod nazivom Digitalna pismenost i strategije digitalne uključenosti, održat će se (uživo ili virtualno, ovisno o epidemiološkoj situaciji) u srijedu, 8. rujna 2021. u Zagrebu.
    U suvremenom društvu posljednjih desetljeća svjedočimo značajnim promjenama u čitanju i pisanju koje je potaknula digitalna revolucija. S obzirom da digitalni svijet sve više dominira nad fizičkim svijetom, potrebno je veću pažnju posvetiti digitalnoj uključenosti, kako bi svakom članu društva, uključujući i one u nepovoljnom položaju, bio omogućen pristup i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT).
    Tema skupa tradicionalno je usmjerena na povezivanje stručnjaka koji rade na poticanju pismenosti na svim razinama od vrtića, škola, do visokoškolskih ustanova, obitelji, knjižnica i zajednice u cjelini.

    Pitanja na koja bi sudionici trebali dobiti odgovor nakon skupa su sljedeća:
    1. Hoće li digitalne tehnologije olakšati pristup odraslima koji su isključeni iz procesa učenja, ili će zapravo podići nove, čak još i veće barijere?
    2. Jesu li opravdani strahovi od porasta korištenja digitalnih tehnologija kao alata za komunikaciju, trgovinu, građanski angažman i učenje, koji mogu dovesti do veće, a možda čak i ozbiljnije nejednakosti za pojedine grupe u društvu?
    3. Na koji način osigurati i doprinijeti razvoju digitalne ekonomije i društva?

    Stručno glasilo Hrčak br. 61-62 sadržavat će sažetke izlaganja skupa.

  • Okrugli stol “Uloga profesionalnih udruga u studentskom životu”

    Okrugli stol na temu Uloga profesionalnih udruga u studentskom životu
    Organizator: Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru
    Datum: srijeda, 17. ožujka 2021., u 12:30 do 14:00 sati
    Mjesto: online, Zoom

    Program Okruglog stola
    Moderatorice: Martina Dragija Ivanović i Drahomira Cupar

    12:30 – 12:35 Pozdravna riječ: Marijana Tomić, pročelnica Odjela za informacijske znanosti
    12.35 – 12.45 Uvod u temu: Ivona Vrkić, studentica diplomskog studija
    12:45 – 13.45 Razgovor sa sudionicima Okruglog stola

    • U razgovoru sudjeluju:
      • Dijana Machala, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD)
      • Milko Belevski, predsjednik Društva knjižničara Zadar (DKZ)
      • Karolina Zlatar Radigović , predsjednica i Snježana Berak, dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva (HČD)
      • Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK)
      • Nataša Mesić Muharemi, članica Upravnog odbora Hrvatske mreže školskih knjižničara (HMŠK)

    Događanje je snimljeno i snimka je dostupna na YouTube kanalu https://www.youtube.com/watch?v=4BNyOHT5I4g

  • ELINET poziv na predstavljanje primjera dobre prakse

    POZIV NA PREDSTAVLJANJE PRIMJERA DOBRE PRAKSE ZA ELINET-ov godišnji tematski PROJEKT 2020 – 2021: „Jačanje vještina digitalne pismenosti: Primjeri dobre prakse za rano i osnovnoškolsko obrazovanje“

    Ovaj poziv obraća se svim članovima Udruge ELINET i vanjskim stručnjacima kako bi pridonijeli našoj godišnjoj temi 2020-2021: Jačanje vještina digitalne pismenosti za rano i osnovnoškolsko obrazovanje. Zanimaju nas primjeri dobre prakse iz tri područja:

    1. Iz područja učinkovitosti digitalnih alata koje koriste edukatori i njegovatelji, kako bi razvili pismenost i jezične vještine koristeći različite modalitete. U djetinjstvu, digitalni alati mogu pomoću pri razvoju osnovnih jezičnih vještina, osnovnih vještina čitanja („učiti čitati“) i čitanja s razumijevanjem („čitati kako bi učili“). K tome, želimo primjere dobre prakse učenja pisanja (učenje pisanja i stvaranja informacije pisanjem) i korištenje digitalnih uređaja za dijeljenje informacija.
    2. Iz područja kompetencija specifično vezanih za digitalne medije (stvaranje i korištenje strojne i programske opreme), na primjer, korištenje digitalnih uređaja kao medija za kodiranje i programiranje ili kao „igralište“ za učenje raznih vještina zasnovanih na digitalnim medijima.
    3. Iz područja dodatnih vještina kao što su pronalaženje, razumijevanje i integracija informacija pronađenih u raznim izvorima i formatima, kritička evaluacija pouzdanosti i vrijednosti dostupnih informacija, i prilagođavanje strategija shvaćanja i izražavanja prema različitim vrstama interakcija koje su potrebne (na primjer objave na društvenim medijima nasuprot duljeg, dubljeg akademskog sadržaja).

    Ljubazno Vas molimo da proširite ovaj poziv unutar svojih regionalnih i nacionalnih ogranaka i predate primjere dobre prakse na našu ELINET internet stranicu gdje ćete popuniti online obrazac  https://forms.gle/Sf7iANycURHdSqyC8:

    ROK je 15. siječanj 2021.

    Promotrit ćemo i proučiti predane primjere prema zajednički dogovorenim kriterijima i objaviti ih na našoj stranici u slučaju odobrenja. Štoviše, integrirat ćemo najbolje dijelove ovih primjera u naš Europski okvir dobre prakse i u naše Smjernice izrađene na ovu temu.

    Pozadina: Digitalni mediji postali su norma za svakodnevnu pismenost– uspon i širenje digitalnih tehnologija značajno su promijenili pojam pismenosti u 21. stoljeću, omogućujući ( ili onesposobljujući) granice za međusobnu komunikaciju u zajednici i osobnu komunikaciju pojedinca. Na inkluziju digitalnih tehnologija u obrazovanje djece gleda se kao na imperativ za njihovo kasnije učenje i sudjelovanje u stalno promjenjivom digitalnom svijetu. Ipak, unatoč nekim pokušajima, ne postoji zajednički dogovoren okvir sposobnosti za digitalnu pismenost u ranim godinama i postoji nedostatak razumijevanja pojma digitalne pismenosti. Kako bi skrenuli pažnju na ove nedostatke, Udruga ELINET odlučila je poraditi na ovoj temi u zajedničkom dvogodišnjem projektu 2020 – 2021 i nastaviti s tim projektom za srednjoškolce i adolescente u budućnosti.

    Naš koncept digitalne pismenosti: U nedostatku zajednički dogovorenog okvira kompetencija digitalne pismenosti za djecu, usvojili smo „radnu definiciju“ koju ćemo kasnije usavršiti: Konačni cilj digitalne pismenosti za djecu jest da pronađu, shvate, integriraju, stvaraju i koriste informacije iz više različitih izvora (online tekstovi, audio i video uradci, slike, interaktivne grafike,….) kao i da komuniciraju i da se izražavaju učinkovito u raznim modalitetima kod kuće i u školi (glasovno, na papiru, vizualno, digitalno). Molimo Vas da prikažete primjere dobre prakse za tri različite dobne skupine:

    Dobna skupina 0 – 3 godine (bebe)

    • Osnove lingvističke pismenosti (učenje govora zajednice, sa svih aspekata, ne samo vokabulara što je jako važno, već i sintakse, morfologije, strategije komuniciranja, razumijevanja drugih i samo-izražavanja).
    • Pred-pismenost, shvaćanje i interakcije s pisanim materijalom u bilo kojem obliku i razlike i veze tiska sa vizualnim i slušnim materijalom.

    Dobna skupima 3 – 6 godina ( predvrtićka/vrtićka)

    • Digitalni alati za podizanje pismenosti u začecima kao što je podizanje oralnih jezičnih vještina, slušanja i vještine prepričavanja, pisanja i meta-jezičnih vještina poput fonološke i fonemske svjesnosti.
    • Korištenje digitalnih alata (uređaja/aplikacija) kao „igrališta“ za učenje niza različitih digitalnih vještina: na primjer, stvaranje grafičkih slikovnica i digitalnih priča, animacija, uvod u kodiranje, programiranje Lego robota, komponiranje glazbenih komada.

    Dobna skupina 6 – 10 godina (niži razredi osnovne škole)

    • Poticanje osnovnih vještina čitanja: veza između slova i glasa, morfema, dekodiranje, tečnost, razumijevanje („učenje čitanja“)
    • Poticanje visoko razvijenih vještina čitanja: učenje i korištenje meta-kognitivnih strategija promatranja, isprobavanja, elaboriranja, kritičko i kreativno razmišljanje naprema online i tiskanom sadržaju („Čitanjem do učenja“)
    • Poticanje učinkovite upotrebe alata i strategija za čitanje online: najbolji načini korištenja pretraživača, upotreba pravih riječi za pretragu informacija kako bi shvatili bit ideje, brzo pretraživanje i pregledavanje, vrednovanje informacije dobivene pretraživanjem (otkriti pristranost i pokušaje utjecanja na mišljenja ili konzumaciju informacija, kako prepoznati lažne vijesti)
    • Poticanje vještina pisanja i komunikacije
    • Korištenje digitalnih uređaja za promicanje čitanja iz zadovoljstva
    • Korištenje digitalnih uređaja kao medija za kodiranje i programiranje, kao „igralište“ za učenje i razvoj različitih kreativnih digitalnih vještina.

  • Održana 20. Izborna skupština Društva

    Na temelju Odluke o sazivanju 20. Izborne skupštine Hrvatskoga čitateljskog društva, a u skladu s čl. 22 Statuta Društva, predsjednica je sazvala Izbornu skupštinu. Skupština se, zbog situacije uzrokovane korona virusom i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se  izbjegavaju veće grupe ljudi i javna okupljanja nije mogla održati na uobičajen način te se održala online, od 15. do 18. rujna 2020. godine.

    Logo drustvaZa novu predsjednicu predložena je Karolina Zlatar Radigović, za prvu dopredsjednicu Snježana Berak, za drugu dopredsjednicu Margareta Matijević Kunst, a za tajnicu Davorka Semenić Premec, koje su jedine poslale kandidature. Prijedlozi su jednoglasno usvojeni.

    Na prijedlog članova Skupštine sukladno čl. 26 Statuta predloženi su:

    • Za predsjednicu HČD-a predložena je i jednoglasno izabrana Karolina Zlatar Radigović za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine koja je po položaju Predsjednica HČD-a, Skupštine i Upravnog odbora.

    • Za dopredsjednicu HČD-a predložena je i jednoglasno izabrana Snježana Berak za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine.

    • Za dopredsjednicu HČD-a predložena je i jednoglasno izabrana Margareta Matijević Kunst za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine.

    • Za članove Predsjedništva za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine predložene su i jednoglasno prihvaćene predsjednica Karolina Zlatar Radigović, dopredsjednica Snježana Berak, dopredsjednica Margareta Matijević Kunst.

    • Za članove Upravnog odbora za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine predloženi su i jednoglasno izabrani Karolina Zlatar Radigović, predsjednica, Snježana Berak  i  Margareta Matijević Kunst dopredsjednice, Davorka Semenić Premec za tajnicu te predstavnici 3 ogranka HČD-a: Kristina Čunović (Ogranak Karlovac), Marjana Janeš Žulj (Ogranak Križevci) i Vinka Jelić Balta (Ogranak Čazma). Za blagajnicu je predložena Mirjana Milinović. Prijedlog je jednoglasno usvojen.

    • Za članove Nadzornog odbora za razdoblje od 18. 9. 2020. do 18. 9. 2022. godine predložene su članice: Dušanka Vergić, Snježana Ercegovac  i Miroslav Gakić. Skupština je jednoglasno prihvatila prijedlog za Nadzorni odbor.

    Program rada za razdoblje od 2020. do 2022. godine iznijele su nova predsjednica Karolina Zlatar Radigović i dopredsjednice Snježana Berak i Margareta Matijević Kunst (prilog 4). Planovi i ciljevi HČD-a za naredne dvije godine su nastavak partnerske suradnje u provođenju nacionalnih kampanji i manifestacija i festivala, redovito izlaženje časopisa Hrčak, pojačati aktivnost ogranaka, nastavak s organizacijom stručnog skupa povodom Međunarodnog dana pismenosti te poticanje međunarodne aktivnosti (nastavak rada u FELA-i, ELINET-u, ILA-i). Predsjedništvo ističe da je osvješćivanje rada i ciljeva HČD-a među sadašnjim i potencijalnim članovima jedan od važnijih zadataka.