Hrvatsko čitateljsko društvo svake se godine pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna kojeg je utemeljio UNESCO 1967. Ovogodišnji stručni skup bio je posvećen razvoju pismenosti za sve društvene skupine, osobito one koje su često nevidljive široj stručnoj javnosti (osobe u domovima umirovljenika, starije slabo pokretne osobe, osobe u kaznenim ustanovama, bolnički pacijenti, socijalno isključene osobe…).
Skup je vodila i nadahnuto moderirala književnica Lada Žigo koja i sama promiče pismenost i čitanje u svom radu u Društvu hrvatskih književnika. Nakon pozdravnih govora predsjednice Hrvatskog čitateljskog društva Snježane Berak i dr.sc. Ante Žužula, predsjednika Nadzornog odbora Školske knjige koja je već četvrtu godinu domaćin skupa, uslijedilo je izlaganje dr.sc. Petra Jandrića, redovitog profesora na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu, „Kritička funkcionalna pismenost u eri digitalnih tehnologija“ i otvorilo niz pitanja vezanih uz kritičku pismenost, promjene u praksi čitanja te pojavu postdigitalnosti.
„Hrvatska nastava u inozemstvu – mogućnosti i perspektive razvoja jezičnih kompetencija djece i mladih hrvatskog porijekla“ izlaganje Mare Plaze Leutar, više stručne savjetnice iz Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, donijelo je osvrt na razvoj jezičnih kompetencija na hrvatskom jeziku djece i mladih hrvatskih korijena, a koja odrastaju u inozemstvu, jer upravo jezik određuje identitet nekog naroda. Ministarstvo znanosti i obrazovanja već tri desetljeća afirmira hrvatski jezik i kulturu među hrvatskim iseljeništvom. Svjedoci smo, na žalost da je ovaj problem danas aktualniji nego ikad jer sve više mladih obitelji, najčešće s djecom, iseljava u zemlje Europe. Izlaganje je pokazalo da je hrvatska nastava u inozemstvu, složen sustav koji se razlikuje od države do države no bitno je istaknuti da je za odvijanje takve nastave posebno važan učiteljski rad, ali i osiguranje prostora te osobito knjiga hrvatskih autora. Djeca su ranjiva skupina pa se zato osobito njima treba pružiti najveća pozornost i briga.
„Pismenost kao preduvjet za razvoj otoka; dostupnost čitalačkih materijala i aktivnosti otočkom stanovništvu“ izlaganje Franciske Jurišić Bašić iz Narodne knjižnice Blato iznijelo je niz problema otočkih knjižnica koje se brinu o promicanju čitanja i čitalačkim navikama. Otočke knjižnice su specifične u svojem poslovanju zbog, u prvom redu geografske izoliranosti, a ona donosi i ostale probleme, kao što je manjak stručnog osoblja i neadekvatni prostori za knjižnice. Kako bi privukli što veći broj korisnika, knjižnice organiziraju razna događanja, no zbog udaljenosti za to su im potrebna puno veća sredstva nego knjižnicama na kopnu. Izlagačica sugerira da bi u promicanju čitanja knjižnice trebale više koristiti digitalne medije te se na taj način približile mlađoj, ali i starijoj populaciji, poboljšale komunikaciju i stvorile uvjete za brži protok informacija.
Svoje iskustvo i dugogodišnji rad prikazali su u izlaganju „Prilagodba lektire za učenike s teškoćama u razvoju u OŠ Grigora Viteza u Zagrebu, Nada Fratušić i Marijan Malašić. Riječ je o specifičnoj osnovnoj školi koja ima 18 razreda za djecu s poteškoćama u razvoju i 11 redovnih. Sama struktura polaznika škole, a time i korisnika školske knjižnice ukazuje na to da je najveći problem građa lagana za čitanje. Takva je građa slabo zastupljena u Hrvatskoj iako u zadnje vrijeme ima nekoliko novih izdanja. Zato je u školi pokrenut vlastiti projekt prilagodbe knjiga u građu laganu za čitanje.
Na kraju prvog dijela skupa, predstavili su se novi urednici časopisa za djecu i mlade, Snježana Marić za Smib te Neven Kepeski za Modru lastu. Novi urednici iznijeli su nove koncepcije „starih“ časopisa koje bi trebale ići u korak s novim interesima djece i mladih.
Voditeljica Kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati“, Željka Miščin, pozdravila je skup i zahvalila na podršci koju Hrvatsko čitateljsko društvo daje kampanji te ukratko ispričala o daljnjem tijeku kampanje. U svojoj trećoj godini odvijanja, istaknula je, javljaju se volonteri logopedi koji održavaju radionice po školama i vrtićima, pružaju podršku djeci i roditeljima i rade na promociji kampanje i uključivanju većeg broja sudionika.
Drugi dio skupa počeo je s predstavljanjem nagrađenog programa Hrvatskog čitateljskog društva, a predstavile su ga njezine autorice, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak i njezina dopredsjednica Kristina Čunović. „Čitalački program za zatvorenike i djecu“, 2017. je uveden u sve kaznionice i zatvore u Republici Hrvatskoj. On je nastavak pilot-projekta Čitateljski program za roditelje zatvorenike koji je proveden u Kaznionici i zatvoru u Požegi, Kaznionicama u Glini i Lepoglavi te Zatvoru u Zagrebu. Program je dobio nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi 2017., a dodijelila ga je najveća organizacija za promicanje pismenosti International Literacy Association. On povezuje djecu i roditelje koji su u zatvoru kroz aktivnost čitanja na glas. Ukupno je 600 zatvorenika dobilo priliku poslati djetetu jednu od odabranih slikovnica ili knjiga uz zvučni zapis svojeg glasa na CD-u i na taj način biti prisutan u djetetovu životu.
Viša knjižničarka u Knjižnicama grada Zagreba, Sanja Bunić, diplomirana sociologinja, u izlaganju „Različitost, pravednost, jednakost – uloga knjižnica u promicanju informacijske pismenost osoba s iskustvom beskućništva“, govorila je o svom osmogodišnjem iskustvu rada s beskućnicima. Svoju ulogu u mreži organizacija i stručnjaka koje pomažu osobama koje su se našle u beskućništvu, posebno u promicanju njihove informacijske i informatičke pismenosti, prepoznala je mreža Knjižnica grada Zagreba. Programi podrške pokrenuti su 2010., godinu dana prije nego su beskućnici spomenuti u Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2011. Program pod nazivom Knjigom do krova, dobio je 2011. nagradu u vrijednosti 15000 dolara od međunarodne neprofitne organizacije EIFL za inovativne programe u narodnim knjižnicama u kategoriji poticanja zapošljavanja. U svojem izlaganju Sanja Bunić dala je potpuni pregled rada od početka, metodologiju rada, iznijela ključna pitanja, ali i dala smjernice za budući rad i organizaciju informacijskih radionica za osobe s iskustvom beskućništva.
Nakon Sanje Bunić, psihologinja Sanja Radica iz zaklade Zajednički put, u izlaganju „Međuodnosi starenja i čitanja – teorija i praksa uz zrno istraživanja“, iznijela je neke probleme u procesu starenja i kako čitanje može pomoći u usporavanju nekih tegoba starenja. Zaklada Zajednički put osnovala je Senior centar 2013. u kojem djeluje knjižnica koja je nastala donacijama građana i Knjižnica grada Zagreba. Uz knjižnicu djeluju i likovna i literarna grupa, a sve to u sinergiji djeluje na održavanje kognitivne vitalnosti, a osobito je čitanje u starijoj dobi dobar način održavanja kognitivnih mehanizama jer ono osigurava mentalnu stimulaciju.
Posljednje je izlaganje „Zdravstvena pismenost: prvi validirani test zdravstvene pismenosti na hrvatskom jeziku“, dr.sc. Sanje Brangan i Goranke Rafaj odnosilo se na važnost zdravstvene pismenosti. Istraživanja u svijetu su pokazala da je stupanj zdravstvene pismenosti od iznimne važnosti za zdravstvenu komunikaciju i tijek liječenja pacijenata. Ona je važna za sve dobne skupine, ali su najranjivija skupina osobe starije životne dobi, odnosno osoba 60+. Ovaj test ocjene zdravstvene pismenosti manjeg uzorka od 100 bolničkih pacijenata, proveden je u Kliničkom bolničkom centru Osijek. Adekvatna zdravstvena pismenost uočena je kod 42% ispitanika, osrednja kod 51%, a niska kod 7% ispitanika.
Ove godine smo svjedočili zanimljivim, nadahnutim i poticajnim izlaganjima. Okupljeni stručnjaci pokazali su da ne nedostaje ni entuzijazma ni interesa za čitanje i pismenost. Bez obzira na razne dvojbe u društvu i uobičajena pitanja o budućnosti čitanja i knjiga, straha od nedostatka čitanja kod mladih, čitanje i knjige neće nestati uz stručnjake koje imamo i koji prate promjene u društvu i prilagođavaju im svoj rad.
Na kraju skupa objavljeni su rezultati 13. foto natječaja Smiješak… čitajte!
Skup je medijski popratila HRT 1 te brojni nezavisni mediji.
Osvrt napisale: Margareta Matijević Kunst i Davorka Semenić Premec, Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Zagreb
