Hrvatsko čitateljsko društvo svake godine obilježava Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna mnogim aktivnostima te tradicionalno organizira stručni skup naglašavajući važnost koju pismenost može i mora imati u društvu.
Ovogodišnji Međunarodni dan pismenosti naglasio je izazove i mogućnosti za promicanje pismenosti u digitalnom svijetu, svijetu u kojem, unatoč napretku, najmanje 750 milijuna odraslih i 264 milijuna djece i dalje nemaju osnovne vještine pismenosti. Međunarodni dan pismenosti bio je prigoda za obilježavanje uspjeha i pronalaženja učinkovitih rješenja o načinima za borbu s preostalim izazovima za promicanje pismenosti. Prema riječima Irine Bokove, generalne sekretarice UNESCO-a, Globalni savez za pismenost – Global Alliance for Literacy (GAL) koji je na Međunarodni dan pismenosti 2016. počeo službeni 15-godišnji plan za razvoj pismenosti, model je suradnje među državama, organizacijama, pojedincima, koji će pomoći boljem razumijevanju različitih vrsta pismenosti potrebnih za izgradnju pravednijeg društva za sve u kojem će svaki pojedinac biti u mogućnosti iskoristiti prednosti digitalnog doba.
I Hrvatsko je čitateljsko društvo stoga posvetilo ovogodišnji stručni skup digitalnoj pismenosti i njezinom razvoju te poticanju čitatelja na aktivno i kritičko čitanje u duhu vremena.
Moderatorica skupa bila je hrvatska književnica i novinarka Lada Žigo Španić, koja promovira u svojem radu i tribinama koje vodi u Društvu hrvatskih književnika.
Nakon pozdravnog govora Snježane Berak, predsjednice HČD.a, skup su pozdravili i Dubravka Đurić Nemec u ime Ministarstva kulture i Ante Žužul u ime Školske knjige koja je drugu godinu partner skupa i zagovaratelj promicanja pismenosti. Na skupu je sudjelovalo 9 izlagača, stručnjaka s područja pismenosti.
Izv.prof.dr.sc. Sonja Špiranec, s Odsjeka za Informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u svojem je izlaganju „Pismenost u digitalnom dobu: kritična, promišljena, transformativna…“ ukazala na potrebu odmaka od do sada dominantnog pristupa po kojem je pismenost popis vještina, odnosno ukazala je na potrebu da pismenost ne može biti svedena na kodiranje i dekodiranje sadržaja, nego mora biti proširena kritičkim refleksijama o društvenom, kulturnom, ideološkom i tehnološkom kontekstu u kojem se ostvaruje.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/spiranec
Izv.prof.dr.sc. Ivanka Stričević, pročelnica Odjela za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, izlaganjem „Razvoj digitalne pismenosti – nove obrazovne paradigme za novu pismenost“ istaknula je potrebu mijenjanja učiteljske uloge u obrazovnom procesu. Nova uloga poučavatelja je stvaranje aktivnog učenja kroz vođeni istraživački proces.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/stricevic
Izlaganje „Kakve digitalne kompetencije nam trebaju“, Lidije Kralj, pomoćnice ministrice znanosti i obrazovanja za strategiju i opće obrazovanje, u skladu s njezinim područjem rada pokazalo je da pristup Internetu donosi ne samo pogodnosti nego i zamke.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/kralj
U svojem izlaganju „Sedam leća za čitanje u digitalno doba“ Dinka Juričić, savjetnica za cijelo životno obrazovanje u Izdavačkoj kući Školska knjiga, nadovezala se na prethodna izlaganja. Uspoređujući fizički i virtualni život djeteta ukazala je na sve veće probleme koje je donijela digitalna tehnologija.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/juricic
Izlaganje „Prava djece u digitalno doba“, pravobraniteljice za djecu, dr.sc. Ivana Milas Klarić se temelji na mišljenju da – djecu ne treba „spašavati“ od medija koji ih navodno „kvare“, nego ih se mora osnažiti za kompetentno i sigurno korištenje medijima.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/milas_klaric
Dr.sc. Marina Kotrla Topić, viša asistentica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Osijek u izlaganju „Digitalna pismenost djece predškolske dobi“ pokazala je rezultate kvalitativnog istraživanja koje je provela s Marinom Perković Kovačević o ulozi digitalne tehnologije u životu djece u dobi do 8 godina i njihovih obitelji pod nazivom Djeca (0-8) i digitalna tehnologija.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/kotrla_topic
Ivanica Beg, dipl. knjižničarka, mr.sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka, suradnica za školske knjižnice u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba te Ana Sudarević, dipl. knjižničarka, u svojem izlaganju „Školske knjižnice u promicanju digitalne pismenosti: mogućnosti i potrebe“, ukazale su na važnost uloge školskih knjižnica, odnosno knjižničarki u poučavanju digitalnih kompetencija.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/beg_sudarevic_stropnik
Dr.sc. Dejana Golenko, voditeljica knjižnice Pravnog fakulteta u Rijeci u svojem je izlaganju „Digitalna pismenost studenata: izazovi za visokoškolsko obrazovanje“ predstavila analizu rezultata istraživanja o iskustvima studenata u korištenju izvora u svakodnevnom radu te mišljenja nastavnika o potrebnim informacijskim kompetencijama studenata.
https://issuu.com/hrcak_hcd/docs/golenko
Posljednje izlaganje „Demokratski simptom – Aaron Swartz“, Katarine Peović Vuković s Odsjeka za kulturalne studije FF u Rijeci, posvećeno je slučaju Aarona Swartza kao jednoj točki kontradikcije i nerazmjera između kršenja autorskih prava i načela provođenja egalitarnosti u demokratskim društvima.
Hrvatsko čitateljsko društvo ponosno je što je i ovim skupom otvorilo značajna kulturološka pitanja društva u cjelini i izazvalo veliki interes od preko 220 sudionika. Zagovaranjem svih vrsta pismenosti, a osobito digitalne, stvaramo jednake mogućnosti za sve u novom dobu i novom okruženju.
