Kategorija: Nekategorizirano

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručno-znanstveni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti te poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, stručni skup pod nazivom „U obranu čitanja naglas: poticanje rane i obiteljske pismenosti“, održat će se u petak, 8. rujna 2023.

Nacionalna strategija za poticanje čitanja (2017. – 2022.) ističe da su u SWOT analizi čitanja u RH među slabostima navedeni: nedostatak adekvatnih slikovnica za najmlađu dob usklađenih sa spoznajama psiholingvistike i neuroznanosti, nedostatna osviještenost roditelja/skrbnika i odgojitelja o važnosti poticanja čitanja, nedovoljna zastupljenost stručnjaka za rano prepoznavanje odstupanja u djetetovu razvoju te slaba umreženost i suradnja javnih i privatnih institucija koje provode programe vezane uz čitanje.

Slijedom iz navedenog proizlazi potreba za organizacijom znanstveno-stručnog skupa na temu poticanja rane i obiteljske pismenosti gdje će se ovoj temi pristupiti s multidisciplinarnog aspekta. Pozvani predavači iz različitih područja znanosti i struke predstavit će programe i aktivnosti te istraživanja, a kao rezultat ovoga skupa planira se izrada Vodiča za provođenje radionica rane pismenosti za stručnjake u praksi namijenjen knjižničarima, pedagozima i drugim stručnjacima za opismenjavanje koji svojim radom utječu na razvoj pismenosti kod djece.

Povezanost Hrvatskoga čitateljskog društva s poticanjem rane i obiteljske pismenosti vidljiva je i u sudjelovanju članova Ogranaka HČD-a u pokretanju i provođenju aktivnosti u prvoj nacionalnoj kampanji za poticanje čitanja naglas djeci od najranije dobi, „Čitaj mi!“. Kampanja je pokrenuta u Europskoj godini čitanja naglas (2013.) s ciljem da se promicanje rane pismenosti i kulture čitanja u obiteljima kontinuirano provodi i u nadolazećim godinama, a 2023. godine proslavit će 10. obljetnicu.

Stručno glasilo Hrčak br. 65-66 sadržavat će sažetke izlaganja skupa.

Cijena kotizacije: članovi HČD-a i pozvani izlagači oslobođeni su plaćanja kotizacije, a ostali plaćaju kotizaciju 10 EUR.

Stručni skup održat će se uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH.

Više informacija o skupu i prijavi sudjelovanja bit će dostupni na mrežnim stranicama Hrvatskoga čitateljskog društva u lipnju 2023.

U prostorima Školske knjige u Masarykovoj ulici u Zagrebu 8. rujna održan je osmi po redu stručni skup Hrvatskog čitateljskog društva povodom Međunarodnog dana pismenosti. Ove godine skup je održan u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Tema ovogodišnjeg skupa bila je Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju kojom se željelo pokazati koliko su istraživanja važna, kako i koliko se u Hrvatskoj provode, te što možemo učiniti s dobivenim podacima.

Prvo predavanje održao je dr. sc. Dražen Lalić, red. prof. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Naslov predavanja bio je  „Zašto je danas važno čitati i istraživati čitanje“. Prof. Lalić govorio je koliko je čitanje važno za društvo,  koliko je važno dubinsko čitanje i promišljanje o pročitanom jer se tako stvaraju kritički mislioci. Za svako društvo je važno da se temelji na znanju i obrazovanju. Drugo predavanje održale su dr. sc. Drahomira Cupar, doc. i dr. sc. Martina Dragija Ivanović, doc. s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. U svom predavanju „Istražujemo li dovoljno čitanje i pismenost: analiza ocjenskih radova obranjenih na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru“ prikazale su provedeno istraživanje koje donosi pregled tema i istraživačkih problema obrađenih u ocjenskim radovima u razdoblju između 2015. i 2021. godine na Odjelu za informacijske zananosti Sveučilišta u Zadru s ciljem utvrđivanja zastupljenosti spomenutih tema u ukupnom broju obranjenih radova. Zaključile su da postoji interes za te teme a jačanje i slabljenje interesa povezano je s pojedinim predmetima i nastavnicima. Treće po redu predavanje pod nazivom „Što nas veže uz pročitane knjige?  – istraživanje sjećanja i navika čitanja“ održao je doc. dr. sc. Lovro Škopljanac, s Katedre za komparativnu povijest hrvatske književnosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On provodi istraživački projekt Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici (akronim: PoKUS) koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a odvija se u sklopu Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokrenut je 1. ožujka 2021. godine, a predviđeno mu je trajanje pet godina. U predavanju je doc. dr. sc. Lovro Škopljanac predstavio neke činjenice iz tekuće faze projekta. Trenutno projekt istražuje emocionalnu obojenost prisjećanja, motivaciju, povezanost s omiljenim autorom, utjecaj drugih medija i ljudi na povezanost s knjigama.

Ines Elezović i Ana Markočić Dekanić iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja održale su predavanje: „Vanjsko vrednovanje čitalačke pismenosti: rezultati istraživanja PIRLS i PISA u Republici Hrvatskoj“. Hrvatska se uključila u provedbu međunarodnih istraživanja velikih razmjera u području obrazovanja 2006. , uključivši se u istraživanje PISA koje provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), i potom 2011. u istraživanja PIRLS i TIMSS, koja provodi Međunarodno udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA) s ciljem kontinuiranog praćenja obrazovnih postignuća učenika iz triju temeljnih područja: čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti. U Hrvatskoj postoji manjak nacionalno reprezentativnih ispitivanja, pa su ova međunarodna ispitivanja vrlo važna, no Ines Elezović i Ana Markočić Dekanić zaključuju da će se moći neki zaključci donositi iz rezultata državne mature i nacionalnih ispita koji se ponovno počinju provoditi te da bi se trebalo raditi i istraživanja na osnovu statistika koje sve škole provode svaku godinu. Podataka se može naći na raznim mjestima, ali ih je važno sustavno i pravilno interpretirati. Nakon njih na redu je bila Tamara Kraus iz Kvake – Ureda za kreativnu analizu. Ona je govorila o „Istraživanju čitanosti i kupovine knjiga u Republici Hrvatskoj“, istraživanju koje Kvaka provodi već dvanaestu godinu za redom od 2011. Ona je predstavila i usporedila rezultate proteklih godina. Nakon nje dr. sc. Jasna Kovačević iz Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice i čitaonice Bogdan Ogrizović u svom je predavanju naslova „Promišljanje o čitanju temeljeno na dugogodišnjim istraživanjima u knjižnici“ predstavila je istraživanja koje od 2010. svake dvije godine provode ona i prof. dr. sc. Radovan Vrana u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović. Njihova istraživanja pokazuju da interes za knjigu i čitanje ne opada, te da 80% ispitanika dolazi u knjižnicu zbog tradicionalne usluge posudbe knjige.

U predzadnjem predavanju dr. sc. Renata Šamo, redovita profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Puli održala je predavanje „Čitanje kao promjenjiv dinamički sustav“. Profesorica Šamo bavi se znanstvenim istraživanjima uglavnom usmjerenim na psiholingvističke aspekte čitanja kao sastavnog dijela procesa jezičnog usvajanja i učenja, posebice na engleskom kao stranom jeziku. U svom predavanju predstavila je povijest istraživanja čitanja kao mehaničkog procesa, sukcesivnog prepoznavanja riječi, sintaktičkoj analizi i razumijevanju pročitanog te predstavila način na koji se čitanje istražuje sada, iz perspektive teorije kompleksnosti. Čitanje je interaktivan, višeslojni proces koji uvelike ovisi o samom čitatelju.

Posljednje predavanje „Strategije čitanja za razumijevanje pročitanog: rezultati ispitivanja“ bilo je predstavljanje istraživačkog projekta koje su zajedno provele Ana Sudarević (Osnovna škola Dubovac, Karlovac), Gordana Šutej (Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” Duga Resa), Zorka Renić (Medicinska škola Bjelovar). Cilj ispitivanja bio je utvrditi koliko ispitani učenici poznaju i koriste strategije čitanja. Nažalost, ispitivanje je pokazalo da samo trećina ispitanika (8. raz. osnovne i 1. raz. srednje škole) neovisno o dobi koristi strategije čitanja s ciljem razumijevanja pročitanog teksta. To ukazuje na potrebu sustavnog podučavanja strategija čitanja djeci, ali i obučavanjem nastavnika kako bi ovo područje bilo dio formalnog obrazovanja učitelja i nastavnika.

Zaključak: Sva su nam ova predavanja pokazala kako su istraživanja o čitanju i pismenosti nužna, bez obzira da li se radi o kvantitativnoj ili kvalitativnoj analizi, kako bi imali uvid u trenutno stanje i kako bi se mogli napraviti planovi za daljnja postupanja. Cilj ovog skupa je potaknuti javnost i dionike sustava obrazovanja da osvijeste važnosti sustavnog istraživanja čitanja i pismenosti, te da je uz učenje čitanja važno učiti djecu kako čitati da bolje razumiju tekst, da se znaju služiti dobivenim informacijama i razviju kritičko mišljenje.

Prikaz napisala: Margareta Matijević Kunst, dopredsjednica HČD-a

Sedmi međunarodni festival slikovnice “Ovca u kutiji” održava se u Pazinu od ponedjeljka, 12. do petka, 16. rujna 2022. godine. Festival donosi brojne programe, čitanja, izložbu, ali i stručne programe koji su zanimljivi svima koji se bave djecom i mladima. Hrvatsko čitateljsko društvo podržava Festival i jedan je od suorganizatora festivala “Ovca u kutiji”. Ističemo da je ove godine na Skupštini Hrvatskoga čitateljskog društva, 8. rujna osnovan Ogranak Pazin koji će se baviti poticanjem i unapređivanjem čitanja i pismenosti u zajednici.

Već tradicionalni program Ovca na putu održava se u Tinjanu i Svetom Petru u Šumi, a osmišljen je kako bi se djeci izvan Pazina omogućilo sudjelovanje u programu festivala slikovnice. Nikolina Manojlović Vračar će za polaznike dječjeg vrtića u ponedjeljak u jutarnjim satima izvesti priču “Leti, leti… vrećica!” autorice Alme Pongrašić i makedonskog ilustratora Vane Kosturanova. Predstavnica Hrvatskoga čitateljskog društva Snježana Berak će za učenike 4. razreda područnih škola održati program Učimo znakbecedu. Program je osmišljen kako bi se djeci ukazalo na osnove ponašanja s gluhim i nagluhim osobama.

Festival gostuje u Žminju, na šterni Čakavske kuće se u ponedjeljak u podne predstavlja slikovnica “Viktor Velikoglavi” autorice Ane Galant i ilustratorice Branke Hollingsworth Nara. Riječ je o prvoj slikovnici ove mlade žminjske autorice. U 18 sati, također u ponedjeljak, u Gradskoj knjižnici Pazin gošće iz Sjeverne Makedonije Sofija Semenpeeva Trajanovska i Srebra Gjorgijevsjka održat će predavanje “O makedonskoj ilustraciji”.

Program skupa dostupan je na poveznici http://gk-pazin.hr/wp-content/uploads/2022/09/OVCA_2022_program.pdf?fbclid=IwAR2d64zDO1hW5iHzqzYExYDYtnK0jU_-KBJG2mHkRQEwSzR9V0fQPdqIi7I

Događanja pratite na Facebook stranici Festivala https://www.facebook.com/festivalovcaukutiji

Temeljem članka 22. Statuta Hrvatskog čitateljskog društva Predsjednica dana 22. kolovoza 2022. donosi
Odluku o sazivanju 22. izborne Skupštine Hrvatskoga čitateljskog društva

Izborna Skupština Hrvatskoga čitateljskog društva održat će se dana 8. rujna 2022. g. u 15:00 sati u Velikoj
dvorani Školske knjige, Masarykova 28, 10000 Zagreb.

Dnevni red:
1. Prihvaćanje Dnevnog reda
2. Otvaranje Skupštine, izbor radnog predsjedništva.
3. Izbor Radnog tijela Skupštine (zapisničar, ovjerovitelj zapisnika)
4. Izvješće o radu Hrvatskog čitateljskog društva za razdoblje od 2021. – 2022. godine
(Predsjednica HČD-a)
5. Financijsko izvješće HČD-a za 2021.-2022. godinu (Predsjednica HČD-a)
6. Izvješće Nadzornog odbora (Predsjednica NO)
7. Razrješavanje dužnosti članova Predsjedništva (predsjednice, dopredsjednica, tajnika i
blagajnika), Upravnog odbora i Nadzornog odbora
8. Izbor članova Predsjedništva, Upravnog odbora i Nadzornog odbora za razdoblje 2022. –
2024. godine.
9. Program rada i financijski plan za razdoblje od 2022. do 2024. godine.
10. Osnivanje i prestanak s radom Ogranaka
11. Donošenje Odluke o izmjeni Statuta (dopuna čl. 37, novo poglavlje VII. Priznanja)
12. Prihvaćanje Pravilnika o dodjeli „Priznanja Đurđa Mesić“
13. Razno (EURO, članarina… )

22. kolovoza 2022.

Karolina Zlatar Radigović
Predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva

Uključite se u 17. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” kojeg organizira Hrvatsko čitateljsko društvo, a ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti.

Natjecati se mogu fotografi amateri iz Hrvatske bez obzira na dob. U natječaju se može sudjelovati s najviše tri rada koji trebaju prikazivati osobu koja čita.

Kriteriji za natječaj obuhvatit će maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora. Ocjenjivačku komisiju imenovat će organizator natječaja, Hrvatsko čitateljsko društvo koja će od ukupnog broja prijavljenih radova na natječaj odabrati 3 pobjedničke fotografije. Fotografije se šalju u digitalnom obliku na e-mail hcd.hcd@gmail.com ili hcd@hcd.hr.
Fotografije koje su ranije objavljene u komercijalne svrhe, npr. koje su korištene u časopisima, reklamama, magazinima, na izložbama, blogovima, internetskim stranicama, ili koje su već prijavljene na druge foto natječaje ne mogu sudjelovati na HČD natječaju. Fotografije ne smiju sadržavati reklame, ili sadržaj koji je na neki drugi način namijenjen promidžbi robe, usluga, događanja i/ili tvrtki, ili bilo kakvo traženje ili iznuđivanje novca, robe, ili usluga za osobnu korist.

Fotografski natječaj počinje 1. srpnja i traje do 26. kolovoza 2022. godine (posljednji dan za prijem radova je 26. kolovoza 2022. godine do ponoći). Pobjednički radovi bit će proglašeni 8. rujna 2022. godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, u sklopu Stručnog skupa kojeg organizira HČD, a obavijest o tome bit će na mrežnoj stranici HČD-a.

Sa željom da vidljivost foto natječaja bude veća ostvarena je putujuća izložba najboljih foto radova zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. Izložba od devet nagrađenih radova putuje hrvatskim knjižnicama (Slatina, Bjelovar, Križevci, Split, Daruvar, Zagreb–KGZ, Karlovac, Ozalj, Vrbovec, Pazin, Vinkovci, Sisak, Rovišće, Čazma…) i svaka zainteresirana knjižnica, ustanova, škola ili druga pravna osoba s adekvatnim prostorom može ju dobiti besplatno, no snosi troškove slanja na novu adresu postava.

Način sudjelovanja:

1. 1. Potrebno je ispuniti PRIJAVNICU
   2. Svaki autor može prijaviti najviše tri (3) rada (JPG10, 72dpl, najmanje 2400 piksela za dužu stranu)
   3. Radove s prijavnicom poslati u digitalnom obliku na e-mail hcd@hcd.hr

Natječaj

PRIJAVNICA 

Dvadeset i druga Europska konferencija o pismenosti, koju su zajednički organizirali FELA – Udruga europskih čitateljskih društava i Irska udruga za pismenost, održat će se u Dublinu u Irskoj od 4. do 6. srpnja 2022.

Tema konferencije je “Pismenost i raznolikost: novi smjerovi”, a okupit će istraživače i edukatore iz cijele Europe i šire kako bi raspravljali i postavljali pitanja koja se odnose na pismenost, poučavanje pismenosti i istraživanja pismenosti, u cijelom rasponu ljudskog života. Cilj konferencije je potaknuti diskurs o evoluciji različitih pismenosti u 21. stoljeću i čuti raspon mišljenja u svijetu pismenosti. Podteme konferencije su rana pismenost, učinkovito opismenjavanje, digitalna pismenost, okruženje pismenosti, inkluzivne prakse opismenjavanja učenika i cjeloživotni razvoj vještina pismenosti.

Mjesto održavanja konferencije je Institut za obrazovanje, Dublin City University (St. Patrick’s Campus, Drumcondra). Dvadeset i druga Europska konferencija o pismenosti 2022. treći je takav događaj koji se održao u Irskoj. Četvrta Europska konferencija o pismenosti održana je u Dublinu 1985. godine, dok je 12. održana 2001. godine. Iz ovoga je vidljivo da Udruženje za pismenost Irske ima dugu tradiciju u promicanju diskursa u različitim disciplinama povezanih s pismenošću, uz doprinose stručnjaka iz Irske i inozemstva.

Hrvatsko čitateljsko društvo bit će prisutno na EU konferenciji o pismenosti kroz izlaganja Kristine Čunović i Snježane Berak koje godinama promiču pismenost:

• poster izlaganje “Reading Challenges in the Year of Reading”, Kristina Čunović, Snježana Berak
• poster izlaganje “Girlhood: empowering girls’ reading culture and literacy”, Irena Bekić, Snježana Berak, Petra Dolanjski Harni

Program konferencije dostupan je na poveznici https://www.literacyeurope.org/dublin-2022-home/programme/

Pozivamo Vas na središnju proslavu devetog rođendana prve nacionalne kampanje „Čitaj mi“ za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja, koja će se održati u petak, 1. travnja 2022. i subotu 2. travnja 2022. u Pazinu.

U programu obilježavanja rođendana, uz roditelje i djecu sudjelovat će gradonačelnica, djelatnici gradskih ustanova, sportaši, glumci koji će kroz čitanje slikovnica istaknuti važnost čitanja djeci od najranije dobi. UNICEF će tom prilikom prisutnoj djeci darovati dječje knjige za akciju „Čitaj mi!“.

Cilj je kampanjom „Čitaj mi“ obuhvatiti sve roditelje i djecu, a čitanje učiniti bliskom navikom roditelja i djece za koju je dovoljno izdvojiti već 15 minuta dnevno. Kampanju organiziraju Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, Hrvatsko logopedsko društvo uz podršku UNICEF-a Hrvatska.

Uz podršku Ministarstva kulture i medija RH u proteklih devet godina nacionalne kampanje „Čitaj mi!“ uspješno smo tiskali više od 120.000 letaka, 3600 B1-plakata, 310 majica za djecu i volontere, 7000 straničnika  te 750 bedževa “Čitaj mi!”, 3000 primjeraka „Metra za čitanje“ na kojem su uz visinu i dob djeteta otisnute informacije za roditelje o mogućnosti poticanja čitalačkih i jezičnih kompetencija njihova djeteta; 3000 naljepnica sa logom „Čitaj mi!“ kojima knjižničari označuju slikovnice i knjige koje preporučuju za čitanje djeci od rođenja do treće godine života.

U kampanji smo organizirali brojna događanja u kojima je sudjelovalo preko 60 000 djece i roditelja. Uključili smo više od 300 narodnih i školskih knjižnica i preko 20 000 volontera. Prikupljeno je oko 25 000 slikovnica u akciji “Čitam, dam, sretan sam” za dječje odjele bolnica, pedijatrijske ordinacije, dječje vrtiće, domove za djecu…

Istraživanje koje za UNICEF 2012. godine provela agencija Ipsos Puls pokazalo je da 23 posto roditelja šestomjesečne djece u Hrvatskoj ne čita i ne gleda slikovnice sa svojim bebama te da zajedničko čitanje nije dio svakodnevnih navika 9% posto roditelja jednogodišnjaka, 7% roditelja trogodišnjaka i 14% roditelja šestogodišnjaka. Istraživanje je pokazalo i da svako treće dijete nema niti jednu slikovnicu.

Pozivamo Vas da se pridružite proslavi u Pazinu i podržite kampanju „Čitaj mi“ s posebnim dvodnevnim programom:

1. travnja, od 10:30 do 11:30 h

Čitanje naglas djeci predškolske dobi – čitaju predstavnici zanimanja koja nisu direktno uključeni u odgojno-obrazovni proces. Čitaju kuharica, kućni majstor, vatrogasac, policajac, prodavačica, službenica…  na desetak lokacija u gradu (dvorište vrtića, parkovi, ulice…)

1. travnja, Trg slobode u 17:30 h

Oblak u žutom kaputu – izvodi Nikolina Manojlović Vračar u kamishibai tehnici

2. travnja, Trg slobode, od 10 do 12 h

Čitaj mi! pjesma Josipe Franjić Radulović

Priču za dobar dan čita gradonačelnica Suzana Jašić

Baka Ruža Klimalić

Kofer pun priča

Vitez i Vitezica – knjiga spašava

igrokaz Čitaj mi! za kraj

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, stručni skup pod nazivom „Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju“, održat će se u četvrtak, 8. rujna 2022.

Nacionalna strategija za poticanje čitanja (2017. – 2022.) ističe važnost poticanja istraživanja i međusobnog povezivanja znanstvenih istraživanja radi uspostave referentnih točaka u trajnom praćenju razvoja čitatelja i čitanja te trajne skrbi o kulturi čitanja koja zahtijeva kontinuirane analize stanja, promjene društvenog konteksta čitanja, koordinaciju i evaluaciju postojećih i razvoj novih projekata u navedenom području.

Hrvatsko čitateljsko društvo, u suradnji s partnerskim ustanovama, organizirat će znanstveno-stručni skup na temu istraživanja čitanja. Pozvani predavači iz različitih područja znanosti i struke predstavit će svoja istraživanja, a kao rezultat ovoga skupa planira se izrada Okvira za provedbu istraživanje čitanja i pismenosti. Istraživanja nam pružaju korisna saznanja o čitateljskim potrebama, interesima, navikama, poteškoćama u čitanju itd.

Stručno glasilo Hrčak br. 63-64 sadržavat će sažetke izlaganja skupa.

Kotizacija za skup se ne naplaćuje.

Stručni skup će se održati uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH.

Više informacija o skupu i prijavi sudjelovanja bit će dostupni na mrežnim stranicama Hrvatskog čitateljskog društva u lipnju 2022.

Svjetski dan čitanja naglas obilježava se 2. veljače 2022. U svakoj zemlji obilježava se drugačije, ovisno o njezinom razvoju, mogućnostima i potrebama.

Hrvatsko čitateljsko društvo ove godine pozvalo je trinaest autora da naglas pročitaju svoja djela ili njihov dio. Mi ćemo ih objavljivati na sam dan obilježavanja u određenim vremenskim razmacima. Zato pratite našu FB stranicu i postanite sudionik ovog događaja. Pridružite mu se čitajući, a izrađene video zapise objavite na svojim profilima uz zadane pojmove
#WorldReadAloudDay
#LitWorldBuildAStoryChallenge
#SvjetskiDanČitanjaNaGlas
#HrvatskoČitateljskoDruštvo
#HČD
i označite @LitWorld na svojoj društvenoj mreži.

Svjetska organizacija LitWorld, u slobodnom prijevodu Pričosvijet, utemeljena je 2007., nakon što je Pam Allyn, poznata pedagoginja s područja opismenjavanja posjetila Kiberu, izrazito siromašno područje Nairobija u Keniji. Tamo je upoznala djecu koja su imala želju naučiti čitati i pisati te pričati svoje priče, ali su njihove želje nailazile na mnoštvo takoreći nepremostivih prepreka. Nakon povratka u New York pokrenula je s grupom istomišljenika novi pokret koji je zagovarao pravo na pismenost za sve ljude kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Pri tom osnovna pismenost nije glavni cilj. Osnovna pismenost je alat za širenje životnih priča koje mogu pridonijeti društvenim promjenama i razvoju. Od svojeg osnutka LitWorld je djelovao lokalno i globalno. Zato su 2010. Pokrenuta dva programa: LitClubs – Klubovi priča i World Reading Aloud Day – Svjetski dan čitanja naglas.

Čitanje naglas razvija vještinu slušanja, obogaćuje rječnik, razvija razumijevanje za društvene probleme i čimbenik je budućeg uspješnog razvoja djeteta. Čitajmo djeci naglas gdje god i kad god stignemo čime podržavamo i nacionalnu kampanju “Čitaj mi!”.
Svjetski dan čitanja naglas bi trebao pokazati svijetu kako pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Djeca i odrasli širom svijeta, slaveći moć riječi kreiraju društvo koje će omogućiti svakom, baš svakom djetetu pravo na obrazovanje te pristup knjigama i tehnologiji.