Hrvatsko čitateljsko društvo

Autor: hcd

  • ”Priznanje Đurđa Mesić” – dobitnici

    S veseljem vam možemo obznaniti dobitnice ”Priznanja Đurđa Mesić”. Nakon razmatranja pristiglih nominacija Povjerenstvo Hrvatskog čitateljskog društva odlučilo je da su ovogodišnje dobitnice Priznanja knjižničarska savjetnica Dijana Sabolović-Krajina i pjesnikinja Maja Klarić. Čestitamo!

    Priznanje od ove godine dodjeljuje Hrvatsko čitateljsko društvo pojedincima koji su svojim radom i zalaganjem doprinijeli kulturi čitanja i opismenjavanja u Hrvatskoj. Priznanje se daje u obliku plakete.

    Svečanost dodjele Priznanja održat će se povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna 2023. godine na stručno-znanstvenom skupu kojeg HČD tradicionalno organizira 8. rujna. Dodjela Priznanja je javna. Na dodjelu Priznanja, osim članova Povjerenstva i članova Društva, pozivaju se i članovi obitelji Đurđe Mesić, predstavnici Ministarstva kulture i medija RH, predstavnici institucija i udruga te mediji.

  • Rezultati 18. foto natječaja “Smiješak… čitajte!”

    Foto natječaj Hrvatskog čitateljskog društva Smiješak…Čitajte! 18. je po redu. Ovaj natječaj ima za cilj putem fotografije istaknuti važnost i pozitivnu, ali i zabavnu stranu čitanja, a time i pismenosti. Redovito naglašavamo kako se mogu natjecati fotografi amateri iz Hrvatske bez obzira na dob, neovisno o tome jesu li članovi Hrvatskog čitateljskog društva ili nisu. Na taj način zapravo širimo našu misiju. Zadana tema je uvijek ista, fotografije trebaju prikazivati osobu koja čita, valja naglasiti kako nas redovito iznenade maštovitost i kreativnost fotografskog rada, iskrenost doživljaja autora, a prije svega spontanost i sposobnost prijenosa emocije i trenutka.

    Sudionici fotonatječaja dolaze iz cijele Hrvatske, što posebno raduje.

    Ocjenjivačka komisija ove godine odabrala je tri najuspješnije fotografije dok je tri fotografije pohvalio:

    1. „True Love“, Mary Crnković Pilaš
    2. „Miss Marple“, Mary Crnković Pilaš
    3. „Od malih nogu“, Višnja Makek

    Pohvale
    1. „Slavonski intermezzo“, Silvija Butković
    2. „Izvor“, Janja Bezjak
    3. „Znatiželja“, Ana Ugrina

    Čestitke sretnim dobitnicima!

  • Stručno-znanstveni skup „U obranu čitanja naglas: poticanje rane i obiteljske pismenosti“ – druga obavijest

    Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručno-znanstveni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti te poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, stručni skup pod nazivom „U obranu čitanja naglas: poticanje rane i obiteljske pismenosti“, održat će se u petak, 8. rujna 2023. u Velikoj dvorani Školske knjige, Masarykova 28, Zagreb.

    PROGRAM SKUPA:

    9:30 – 10:00              Okupljanje sudionika i podjela materijala

    10:00 – 10:15            Pozdravna riječ organizatora i domaćina

    10:15 – 10:40            Svečana dodjela „Priznanja Đurđa Mesić“ za izvanredan doprinos na području čitanja i pismenosti

    10:45 – 11:05            dr. sc. Anita Peti-Stantić, red. prof. (Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu): Rođeni za čitanje: uloga roditelja danas

    11:10 – 11:30            dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević, red. prof. (Odsjek za logopediju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu): Poticanje ortografske svjesnosti i koncepta o tisku čitanjem naglas

    11:35 – 11:55            Maja Zrnčić (Ministarstvo kulture i medija RH): „Rođeni za čitanje“ – od lokalnog do nacionalnog programa

    12:00 – 12:30            Stanka

    12:30 – 12:50            doc. dr. sc. Drahomira Cupar.; doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović.; izv. prof. (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru); doc. dr. sc. Katarina Ivon (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru): Poticanje i promicanje čitanja od najranije dobi u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima studenata Sveučilišta u Zadru

    12:55 – 13:15            Kristina Čunović (Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac): Nacionalna kampanja „Čitaj mi!“ – naših prvih 10 godina

    13:20 – 13:40            Marija Bratonja (Ekonomska škola Vukovar): Blog i društvene mreže kao proaktivni alati poticanja čitanja naglas od najranije dobi

    14:00 – 14:10            Rasprava i zaključci skupa

    14:10 – 14:20            Proglašenje pobjednika natječaja za najbolju fotografiju pristiglu na 18. foto-natječaj Smiješak…čitajte!

     

    Program i pozivnica skupa

    Obrazac za prijavu https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSe0W1Ct98qLy0AcHQHNjOIp1TBtrikxZyOLUxXoXo7oMBdbiQ/viewform

    Stručno glasilo Hrčak br. 65-66 sadržavat će sažetke izlaganja skupa.

    Cijena kotizacije: članovi HČD-a i pozvani izlagači oslobođeni su plaćanja kotizacije, a ostali plaćaju kotizaciju 10 EUR. Kotizaciju možete uplatiti na IBAN ili račun primatelja:

    Erste banka, HR65 2402 0061 1007 9026 3
    Opis plaćanja: Ime i prezime člana, kotizacija za skup

    Stručni skup održat će se uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Školske knjige.

    Tema skupa tradicionalno je usmjerena na povezivanje ljudi koji rade na poticanju pismenosti na svim razinama – od vrtića, preko škole i visokoškolskih ustanova do obitelji i knjižnica – kako bi svi, surađujući, djelovali na razvoj čitateljskih sposobnosti djece, učenika i studenata te tako pridonijeli obrazovanijem, sposobnijem i razvijenijem društvu.

    Ilustratorica i autorica plakata: Branka Hollingsworth.

  • 18. foto natječaj “Smiješak… čitajte!”

    Uključite se u 18. fotografski natječaj “Smiješak… čitajte!” kojeg organizira Hrvatsko čitateljsko društvo, a ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti.

    Natjecati se mogu fotografi amateri iz Hrvatske bez obzira na dob. U natječaju se može sudjelovati s najviše tri rada koji trebaju prikazivati osobu koja čita.

    Kriteriji za natječaj obuhvatit će maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora. Ocjenjivačku komisiju imenovat će organizator natječaja, Hrvatsko čitateljsko društvo koja će od ukupnog broja prijavljenih radova na natječaj odabrati 3 pobjedničke fotografije. Fotografije se šalju u digitalnom obliku na e-mail hcd.hcd@gmail.com ili hcd@hcd.hr.
    Fotografije koje su ranije objavljene u komercijalne svrhe, npr. koje su korištene u časopisima, reklamama, magazinima, na izložbama, blogovima, internetskim stranicama, ili koje su već prijavljene na druge foto natječaje ne mogu sudjelovati na HČD natječaju. Fotografije ne smiju sadržavati reklame, ili sadržaj koji je na neki drugi način namijenjen promidžbi robe, usluga, događanja i/ili tvrtki, ili bilo kakvo traženje ili iznuđivanje novca, robe, ili usluga za osobnu korist.

    Fotografski natječaj počinje 1. srpnja i traje do 27. kolovoza 2023. godine (posljednji dan za prijem radova je 27. kolovoza 2023. godine do ponoći). Pobjednički radovi bit će proglašeni 8. rujna 2023. godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, u sklopu Stručnog skupa kojeg organizira HČD, a obavijest o tome bit će na mrežnoj stranici HČD-a.

    Sa željom da vidljivost foto natječaja bude veća ostvarena je putujuća izložba najboljih foto radova zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. Izložba od devet nagrađenih radova putuje hrvatskim knjižnicama (Slatina, Bjelovar, Križevci, Split, Daruvar, Zagreb–KGZ, Karlovac, Ozalj, Vrbovec, Pazin, Vinkovci, Sisak, Rovišće, Čazma…) i svaka zainteresirana knjižnica, ustanova, škola ili druga pravna osoba s adekvatnim prostorom može ju dobiti besplatno, no snosi troškove slanja na novu adresu postava.

    Način sudjelovanja:

      1. Potrebno je ispuniti PRIJAVNICU
      2. Svaki autor može prijaviti najviše tri (3) rada (JPG10, 72dpl, najmanje 2400 piksela za dužu stranu)
      3. Radove s prijavnicom poslati u digitalnom obliku na e-mail hcd.hcd@gmail.com ili hcd@hcd.hr

     

    NATJEČAJ 2023. Smješak…čitajte!

    PRIJAVNICA 2023.

    Plakat 2023

  • “Priznanje Đurđa Mesić”

    Poštovani članovi Hrvatskog čitateljskog društva, velika nam je čast predstaviti vam ”Priznanje Đurđa Mesić”. Priznanje od ove godine dodjeljuje Hrvatsko čitateljsko društvo svima koji su svojim radom i zalaganjem doprinijeli kulturi čitanja i opismenjavanja u Hrvatskoj.

    S ciljem unapređivanja kvalitete izobrazbe čitanja i pismenosti na svim razinama, razvijanja svijesti o
    utjecaju čitanja i važnosti pismenosti, promicanja razvijanja onog stupnja pismenosti i čitateljskih
    sposobnosti, koje su u skladu s jedinstvenim mogućnostima svakog pojedinca i omogućavanju razmjene
    znanja i iskustava, Hrvatsko čitateljsko društvo pokrenulo je godišnju dodjelu „Priznanja Đurđa Mesić“ (u
    daljnjem tekstu: Priznanje) pojedincima i/ili ustanovama i drugim organizacijama za izvanredan doprinos
    na području čitanja i pismenosti.
    Godišnje Priznanje dodjeljuje se od 2023. godine na Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna pojedincima
    koji su državljani Republike Hrvatske, te pravnim osobama.
    Odjednom se mogu dodijeliti do dva priznanja. Prijedlog za dodjelu Priznanja može predložiti članovi
    Hrvatskog čitateljskog društva, ustanove, udruge i druge osobe.
    Dokumentacija za kandidate sastoji se od pisanog obrazloženja, kandidature i eventualnog priloga.
    Obrazloženje mora biti sažeto, ne dulje od dvije stranice formata A4 ili jednog arka brajice s jasnim
    razlozima kandidature predloženika.
    Povjerenstvo za dodjelu Priznanja prema potrebi može zatražiti dopunsku dokumentaciju.
    Predlagatelji su obvezni naznačiti svoju adresu za kontakt.
    Prijedlozi se šalju elektroničkom poštom na hcd.tajnistvo@gmail.com s naznakom predmeta Za „Priznanje
    Đurđa Mesić“.
    Isti predlagatelj može podržati samo jednog kandidata u tekućoj godini.
    Rok za slanje prijedloga je 30. lipnja 2023. godine.

    Upravni odbor Hrvatskog čitateljskog društva imenovalo je predsjednika/cu i članove Povjerenstva za dodjelu „Priznanja Đurđa Mesić“. Povjerenstvo ima 5 članova. Predsjednika/cu i članove Povjerenstva imenuje se na vrijeme od dvije godine. U razdoblju 2023.– 2024. Upravni odbor Hrvatskog čitateljskog društva imenuje abecednim redom: Danko Plevnik, Karolina Zlatar Radigović, Kristina Čunović, Ljiljana Sabljak i predsjednica Povjerenstva Margareta Matijević Kunst.

    Pravilnik o Priznanju Đurđa Mesić

    Odluka o osnivanju Povjerenstva za dodjelu priznanja Đurđa Mesić

    Poziv PĐM 2023

    Poslovnik o radu Povjerenstva za dodjelu priznanja Đurđa Mesić

  • Stručno-znanstveni skup „U obranu čitanja naglas: poticanje rane i obiteljske pismenosti“ – prva obavijest

    Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručno-znanstveni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti te poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, stručni skup pod nazivom „U obranu čitanja naglas: poticanje rane i obiteljske pismenosti“, održat će se u petak, 8. rujna 2023.

    Nacionalna strategija za poticanje čitanja (2017. – 2022.) ističe da su u SWOT analizi čitanja u RH među slabostima navedeni: nedostatak adekvatnih slikovnica za najmlađu dob usklađenih sa spoznajama psiholingvistike i neuroznanosti, nedostatna osviještenost roditelja/skrbnika i odgojitelja o važnosti poticanja čitanja, nedovoljna zastupljenost stručnjaka za rano prepoznavanje odstupanja u djetetovu razvoju te slaba umreženost i suradnja javnih i privatnih institucija koje provode programe vezane uz čitanje.

    Slijedom iz navedenog proizlazi potreba za organizacijom znanstveno-stručnog skupa na temu poticanja rane i obiteljske pismenosti gdje će se ovoj temi pristupiti s multidisciplinarnog aspekta. Pozvani predavači iz različitih područja znanosti i struke predstavit će programe i aktivnosti te istraživanja, a kao rezultat ovoga skupa planira se izrada Vodiča za provođenje radionica rane pismenosti za stručnjake u praksi namijenjen knjižničarima, pedagozima i drugim stručnjacima za opismenjavanje koji svojim radom utječu na razvoj pismenosti kod djece.

    Povezanost Hrvatskoga čitateljskog društva s poticanjem rane i obiteljske pismenosti vidljiva je i u sudjelovanju članova Ogranaka HČD-a u pokretanju i provođenju aktivnosti u prvoj nacionalnoj kampanji za poticanje čitanja naglas djeci od najranije dobi, „Čitaj mi!“. Kampanja je pokrenuta u Europskoj godini čitanja naglas (2013.) s ciljem da se promicanje rane pismenosti i kulture čitanja u obiteljima kontinuirano provodi i u nadolazećim godinama, a 2023. godine proslavit će 10. obljetnicu.

    Stručno glasilo Hrčak br. 65-66 sadržavat će sažetke izlaganja skupa.

    Cijena kotizacije: članovi HČD-a i pozvani izlagači oslobođeni su plaćanja kotizacije, a ostali plaćaju kotizaciju 10 EUR.

    Stručni skup održat će se uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH.

    Više informacija o skupu i prijavi sudjelovanja bit će dostupni na mrežnim stranicama Hrvatskoga čitateljskog društva u lipnju 2023.

  • Okvir za istraživanje čitanja u digitalno doba

    Okvir za istraživanje čitanja u digitalno doba (verzija 1.0) donosi smjernice za sve one koji su uključeni u osmišljavanje i provedbu projekata ili programa koji podupiru djecu, mlade i odrasle u poboljšanju njihove pismenosti i pritom žele istražiti navedenu populaciju i njihove čitalačke interese, potrebe, navike i okruženje. Inicijativu za izradom ovakvog Okvira pokrenulo je Hrvatsko čitateljsko društvo u okviru razvojnog projekta Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju kojeg je poduprlo Ministarstvo kulture i medija RH 2022. godine, a provodi se u suradnji s Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Društvo je jedno od najstarijih nacionalnih udruga koje se bavi poticanjem, istraživanjem i unapređivanjem čitanja i pismenosti.

    Ciljevi Okvira su sljedeći:

    • pružiti podršku svim dionicima u istraživanjima čitanja
    • potaknuti multidisciplinarnost u istraživanjima čitanja
    • potaknuti provođenje i korištenje rezultata istraživanja čitanja u razvoju i promociji kulture čitanja
    • prikazati praktičnu primjenu Okvira na primjeru istraživanja čitateljskih navika.

    Predloženi Okvir ima za cilj pružiti integrativnu konceptualnu polazišnu točku s koje se može uključiti u empirijsko istraživanje brojnih dimenzija čitanja, neovisno o disciplinarnom polazištu ili pogledu na fenomen čitanja. Okvir nije konačno rješenje, nego je planiran da bude dinamičan i poboljšava se na temelju empirijskih istraživanja i doprinosa stručnjaka iz različitih područja. Okvir je postavljen kako bi pomogao i djelomično usmjerio istraživanja čitanja na razne načine.

    Autorice Okvira za istraživanje čitanja u digitalno doba su Drahomira Cupar, Kristina Čunović i Martina Dragija Ivanović, članice Hrvatskoga čitateljskog društva. Autorice zahvaljuju na podršci i čitanju i komentiranju Okvira svim kolegama koji su to do sada učinili, ali i onima koji će to činiti kada Okvir bude dostupan u javnom prostoru i čiji komentari će biti vrijedan doprinos poboljšanju i proširenju Okvira u svim njegovim budućim inačicama.

    PREUZMITE OKVIR ZA ISTRAŽIVANJE ČITANJA

  • Europska deklaracija o digitalnoj pismenosti kao temeljnom pravu djeteta

    Svjetski dan djece obilježava se 20. studenoga, na dan kada je 1989. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Konvenciju o pravima djeteta. Prepoznajući vrijednost uloženih napora u zalaganju za unaprjeđenje prava djece, a povodom Svjetskog dana djece, Hrvatsko čitateljsko društvo objavljuje prijevod europskog dokumenta “Europska deklaracija o digitalnoj pismenosti kao temeljnom pravu djeteta”.

    Uspon i širenje digitalnih tehnologija značajno su promijenili ono što znači biti pismen u 21. stoljeću, s duboko omogućavajućim (ili onemogućavajućim) implikacijama na međuljudsku komunikaciju, komunikaciju u zajednici i pojedinca. Digitalni, međusobno povezani i mobilni karakter medija ne mijenja samo načine pristupa znanju i stvaranju smisla, nego i oblike komunikacije, za što su potrebne različite kompetencije u suvremenoj pismenosti. Znamo da u svim dobnim skupinama postoji velika razlika u pristupu digitalnim uređajima te u vještinama i kompetencijama potrebnim za njihovo učinkovito korištenje. Trenutačno postoje značajne praznine u programima podrške digitalnoj pismenosti diljem europskih zemalja, s razlikama u pristupima. Stoga je ovo područje koje hitno zahtijeva razvoj politike utemeljene na istraživanju na nacionalnoj i međunacionalnoj razini, kako bi se osiguralo da, neovisno o dobi, europski građani mogu biti pravednije uključeni u digitalno društvo.

    Na uključivanje digitalnih tehnologija u obrazovanje djece gleda se kao na imperativ za njihovo kasnije učenje i sudjelovanje u stalno promjenjivom digitalnom svijetu. Ipak, unatoč nekim pokušajima, ne postoji zajednički dogovoren okvir sposobnosti za digitalnu pismenost u ranim godinama i postoji nedostatak razumijevanja pojma digitalne pismenosti. Kako bi skrenuli pažnju na ove nedostatke, Udruga ELINET (European Literacy Policy Network) radila je na ovoj temi u zajedničkom dvogodišnjem projektu 2020 – 2021. Jačanje vještina digitalne pismenosti za rano i osnovnoškolsko obrazovanje.

    Glavni rezultati ELINET-ovog projekta su ELINET-ova zbirka europskih primjera dobre prakse u istraživanju Poboljšanje vještina digitalne pismenosti u ranom i osnovnoškolskom obrazovanju i europski politički dokument Europska deklaracija digitalne pismenosti kao temeljno pravo djeteta. Dokument se obraća kreatorima politike, praktičarima i drugim dionicima u ovom području i sadrže istraživačke preporuke za obrazovanje djece predškolske i osnovnoškolske dobi da postanu digitalno pismeni građani.

    Ova Deklaracija nastala je na 22. Europskoj konferenciji o pismenosti u Dublinu, u srpnju 2022.

    PREUZMITE DEKLARACIJU

    Autori: Renate Valtin (predsjednica), Snježana Berak (članica HČD-a), Viv Bird, Jeroen Clemens, Kristina Čunović (članica HČD-a), Maria Lourdes de Dionísio, Aydin Durgunoğlu, Katarina Farkas, Christine Garbe, Winnie-Karen Giera, Colin Harrison, Carita Kiili, Tiziana Mascia, Fabio Nascimbeni, Helin Puksand, Jennifer Rowsell, Sari Sulkunen, Eufimia Tafa, Mairín Wilson, Uta Woiwod.

     

    Lektura: Mirjana Milinović; prijevod Margareta Matijević Kunst; oblikovanje Lana Posarić.

    Udruga ELINET (European Literacy Policy Network) mreža je europskih profesionalaca za opismenjavanje koja se temelji na individualnom članstvu. Nastavak je projekta ELINET koji se sastojao od 80 partnerskih organizacija iz 28 europskih zemalja i koje je Europska komisija financirala od 2014. do 2016. godine. Suosnivačice Udruge su članice HČD-a Kristina Čunović i Snježana Berak. Jedan od ciljeva Udruge je poboljšati i zagovarati politike i prakse opismenjavanja u cijeloj Europi te izgraditi i održavati mrežu stručnjaka za opismenjavanje (istraživači, praktičari i kreatori politika).

  • Čitateljski maraton

    Pridružite se u organizaciji sadržaja i podržite virtualni čitateljski maraton!

    Hrvatsko čitateljsko društvo poziva knjižnice da se uključe u akciju čitanja naglas, poticanjem svojih korisnika da od 15. do 22. 10. šalju na njihove adrese elektroničke pošte svoje videozapise čitanja u trajanju od jedne minute. Tekstovi trebaju biti povezani s temom ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige – Generacija K, što pretpostavlja da su namijenjeni mladima. HČD ujedno preporuča da svaka knjižnica koja se uključi u maraton pozove zavičajnog autora/icu na sudjelovanje.

    Knjižničari mogu pomoći korisnicima da svoju snimku naprave u knjižnici, predlažući im knjige i mjereći im minutu u kojoj će čitati. Cilj je ove online akcije poticanje čitanja i pismenosti kroz popularizaciju čitanja iz užitka, kao temeljnog preduvjeta za razvoj spomenutih vještina, ali i kao neizostavnog kulturnog sadržaja u životu svakog pojedinca. Poziv je upućen svima bez ograničenja, osim minute kako bi što više sudionika došlo do izražaja.

    Dana 23. listopada knjižnice će na svojim mrežnim stranicama, Facebooku, Instagramu, Twitteru i Youtubeu objaviti pristigle videozapise uz obvezne ključne riječi:

    #minutazacitanje

    #mhk

    #hcd

    Hrvatsko čitateljsko društvo 23. listopada na svojim društvenim mrežama objavit će i snimke desetak hrvatskih autora koji će čitati iz svojih romana namijenjenih mladima.

    https://www.mhk.hr/citateljski-maraton

  • Prikaz skupa „Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju“

    U prostorima Školske knjige u Masarykovoj ulici u Zagrebu 8. rujna održan je osmi po redu stručni skup Hrvatskog čitateljskog društva povodom Međunarodnog dana pismenosti. Ove godine skup je održan u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Tema ovogodišnjeg skupa bila je Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju kojom se željelo pokazati koliko su istraživanja važna, kako i koliko se u Hrvatskoj provode, te što možemo učiniti s dobivenim podacima.

    Prvo predavanje održao je dr. sc. Dražen Lalić, red. prof. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Naslov predavanja bio je  „Zašto je danas važno čitati i istraživati čitanje“. Prof. Lalić govorio je koliko je čitanje važno za društvo,  koliko je važno dubinsko čitanje i promišljanje o pročitanom jer se tako stvaraju kritički mislioci. Za svako društvo je važno da se temelji na znanju i obrazovanju. Drugo predavanje održale su dr. sc. Drahomira Cupar, doc. i dr. sc. Martina Dragija Ivanović, doc. s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. U svom predavanju „Istražujemo li dovoljno čitanje i pismenost: analiza ocjenskih radova obranjenih na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru“ prikazale su provedeno istraživanje koje donosi pregled tema i istraživačkih problema obrađenih u ocjenskim radovima u razdoblju između 2015. i 2021. godine na Odjelu za informacijske zananosti Sveučilišta u Zadru s ciljem utvrđivanja zastupljenosti spomenutih tema u ukupnom broju obranjenih radova. Zaključile su da postoji interes za te teme a jačanje i slabljenje interesa povezano je s pojedinim predmetima i nastavnicima. Treće po redu predavanje pod nazivom „Što nas veže uz pročitane knjige?  – istraživanje sjećanja i navika čitanja“ održao je doc. dr. sc. Lovro Škopljanac, s Katedre za komparativnu povijest hrvatske književnosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On provodi istraživački projekt Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici (akronim: PoKUS) koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a odvija se u sklopu Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokrenut je 1. ožujka 2021. godine, a predviđeno mu je trajanje pet godina. U predavanju je doc. dr. sc. Lovro Škopljanac predstavio neke činjenice iz tekuće faze projekta. Trenutno projekt istražuje emocionalnu obojenost prisjećanja, motivaciju, povezanost s omiljenim autorom, utjecaj drugih medija i ljudi na povezanost s knjigama.

    Predavači

    Ines Elezović i Ana Markočić Dekanić iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja održale su predavanje: „Vanjsko vrednovanje čitalačke pismenosti: rezultati istraživanja PIRLS i PISA u Republici Hrvatskoj“. Hrvatska se uključila u provedbu međunarodnih istraživanja velikih razmjera u području obrazovanja 2006. , uključivši se u istraživanje PISA koje provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), i potom 2011. u istraživanja PIRLS i TIMSS, koja provodi Međunarodno udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA) s ciljem kontinuiranog praćenja obrazovnih postignuća učenika iz triju temeljnih područja: čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti. U Hrvatskoj postoji manjak nacionalno reprezentativnih ispitivanja, pa su ova međunarodna ispitivanja vrlo važna, no Ines Elezović i Ana Markočić Dekanić zaključuju da će se moći neki zaključci donositi iz rezultata državne mature i nacionalnih ispita koji se ponovno počinju provoditi te da bi se trebalo raditi i istraživanja na osnovu statistika koje sve škole provode svaku godinu. Podataka se može naći na raznim mjestima, ali ih je važno sustavno i pravilno interpretirati. Nakon njih na redu je bila Tamara Kraus iz Kvake – Ureda za kreativnu analizu. Ona je govorila o „Istraživanju čitanosti i kupovine knjiga u Republici Hrvatskoj“, istraživanju koje Kvaka provodi već dvanaestu godinu za redom od 2011. Ona je predstavila i usporedila rezultate proteklih godina. Nakon nje dr. sc. Jasna Kovačević iz Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice i čitaonice Bogdan Ogrizović u svom je predavanju naslova „Promišljanje o čitanju temeljeno na dugogodišnjim istraživanjima u knjižnici“ predstavila je istraživanja koje od 2010. svake dvije godine provode ona i prof. dr. sc. Radovan Vrana u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović. Njihova istraživanja pokazuju da interes za knjigu i čitanje ne opada, te da 80% ispitanika dolazi u knjižnicu zbog tradicionalne usluge posudbe knjige.

    U predzadnjem predavanju dr. sc. Renata Šamo, redovita profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Puli održala je predavanje „Čitanje kao promjenjiv dinamički sustav“. Profesorica Šamo bavi se znanstvenim istraživanjima uglavnom usmjerenim na psiholingvističke aspekte čitanja kao sastavnog dijela procesa jezičnog usvajanja i učenja, posebice na engleskom kao stranom jeziku. U svom predavanju predstavila je povijest istraživanja čitanja kao mehaničkog procesa, sukcesivnog prepoznavanja riječi, sintaktičkoj analizi i razumijevanju pročitanog te predstavila način na koji se čitanje istražuje sada, iz perspektive teorije kompleksnosti. Čitanje je interaktivan, višeslojni proces koji uvelike ovisi o samom čitatelju.

    Posljednje predavanje „Strategije čitanja za razumijevanje pročitanog: rezultati ispitivanja“ bilo je predstavljanje istraživačkog projekta koje su zajedno provele Ana Sudarević (Osnovna škola Dubovac, Karlovac), Gordana Šutej (Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” Duga Resa), Zorka Renić (Medicinska škola Bjelovar). Cilj ispitivanja bio je utvrditi koliko ispitani učenici poznaju i koriste strategije čitanja. Nažalost, ispitivanje je pokazalo da samo trećina ispitanika (8. raz. osnovne i 1. raz. srednje škole) neovisno o dobi koristi strategije čitanja s ciljem razumijevanja pročitanog teksta. To ukazuje na potrebu sustavnog podučavanja strategija čitanja djeci, ali i obučavanjem nastavnika kako bi ovo područje bilo dio formalnog obrazovanja učitelja i nastavnika.

    Zaključak: Sva su nam ova predavanja pokazala kako su istraživanja o čitanju i pismenosti nužna, bez obzira da li se radi o kvantitativnoj ili kvalitativnoj analizi, kako bi imali uvid u trenutno stanje i kako bi se mogli napraviti planovi za daljnja postupanja. Cilj ovog skupa je potaknuti javnost i dionike sustava obrazovanja da osvijeste važnosti sustavnog istraživanja čitanja i pismenosti, te da je uz učenje čitanja važno učiti djecu kako čitati da bolje razumiju tekst, da se znaju služiti dobivenim informacijama i razviju kritičko mišljenje.

    Prikaz napisala: Margareta Matijević Kunst, dopredsjednica HČD-a