Prikaz stručnog skupa “Digitalna pismenost i strategije digitalne uključenosti”

Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna, a tim povodom Hrvatsko čitateljsko društvo održalo je stručni skup. Skup je održan online, a organiziran je u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe i Školskom knjigom.

Posljednjih nekoliko godina došlo je do tzv. digitalne revolucije u smislu da digitalni svijet sve više dominira nad fizičkim. Pandemijom COVID-19 taj se proces iznenada još više ubrzao. Došlo je do značajnih promjena u čitanju i pisanju tekstova kao i u svakodnevnoj komunikaciji, a posebno u procesu učenja. No pristup tehnologiji, infrastrukturi koja je uz nju vezana i brzini kojom se ona mijenja nije svakome isti. Hoće li digitalna tehnologija olakšati učenje, ili možda neće, i hoće li nejednak pristup tehnologiji povećati društvene barijere, pitanja su na koja je ovaj skup želio pronaći odgovore. Na početku skupa obratila nam se predsjednica Karolina Zlatar Radigović, a uvodno predavanje održao je dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koji je prikazao rezultate upravo provedenog istraživanja o iskustvima učenika u online i učioničkom okruženju, te je prikazao kako neke nove suvremene tekstove možemo uvrstiti u nastavu da bi djecu više zainteresirali i približili se njihovom svijetu. Boris Jokić bio je član Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te voditelj Cjelovite kurikularne reforme ranog i predškolskog, osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Nakon njega uključila se dr. sc. Sandra Kučina Softić  koja dolazi iz Sveučilišnog računskog centra gdje je pomoćnica ravnatelja za obrazovanje i podršku korisnicima. Od 2019. je predsjednica EDEN-a, (European distance learning- udruženje profesionalaca koji se bave učenjem na daljinu ), voditeljica mnogih projekata i članica radnih skupina. Naslov njenog predavanja bio je Digitalno kompetentni nastavnici za kreativne digitalne studente u kojem je govorila o digitalnim kompetencijama koje bi u današnjem društvu trebali imati svi građani. Zajednički cilj profesora i učenika jest stvoriti aktivniji i učinkovitiji obrazovni proces, za što je potrebna primjena novih i drugačijih nastavnih metoda.

Zatim su nam se priključile Jelena Lešaja i Ivana Vinko iz Hrvatske knjižnica za slijepe. Jelena Lešaja voditeljica je Odjela posudbe u Hrvatskoj knjižnici za slijepe. Ivana Vinko diplomirana je knjižničarka i radi na odjelu posudbe u istoj knjižnici. Digitalno inkluzivne knjižnične usluge za slijepe bio je naslov njihovog izlaganja u kojem su objasnile kako se oni koriste tehnologijom i kako je ona za njihovu knjižnicu iznimno važna. Uz to su opisale kako je na njihovu knjižnicu utjecala Covid pandemija.

Nakon stanke nastavili smo s Jeroenom Clemensom iz udruge ELINET – European Literacy Policy Network Association. Naslov njegovog predavanja bio je Digitalna pismenost: izazov za sve nas. Jeroen Clemens je stručnjak u području digitalne pismenosti i podučavanja jezika, neovisni savjetnik, trener, istraživač, učitelj i govornik koji živi u Nizozemskoj. Član je tematske radne skupine za poticanje i istraživanje digitalne pismenosti u udruzi ELINET koja je odgovorna za istraživački projekt „Poboljšanje vještina digitalne pismenosti: primjeri dobre prakse predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja“ za 2020./21. godinu. U svom predavanju govorio je o različitim definicijama digitalne pismenosti, o čitanju i učenju na mreži te zašto i kako trebamo podučavati digitalnu pismenost.

Josip Strija iz Hrvatske mreže školskih knjižničara održao je predavanje pod naslovom Digitalni jaz ili stalni izazovi pred školskim knjižničarima. On je stručni suradnik školski knjižničar mentor u Gimnaziji Petra Preradovića Virovitica. Dugogodišnji je voditelj Županijskoga vijeća školskih knjižničara Virovitičko-podravske županije i predsjednik je Hrvatske mreže školskih knjižničara. U svom predavanju govorio je o ulozi školskih knjižničara, koliko su se pokazali važnima u pandemiji te kako premostiti digitalni jaz koji se stvara na relaciji profesor-učenik, učenik – tehnologija i profesor – tehnologija.

Izravno iz Školske knjige obratila nam se Emica Calogjera Rogić , te održala predavanje o Nakladništvu u pandemijsko doba. Ona je izvršna urednica za jezike, časopise i dječju književnost u Školskoj knjizi. Govorila je o nakladništvu u pandemiji, o elektroničkoj knjizi, te o e-sferi, digitalnoj platformi Školske knjige koja pomaže kako nastavnicima tako i učenicima.

Doktorica znanosti i izvanredna profesorica, teoretičarka kulture, urednica i autorica dr. sc. Nives Tomašević sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održala je predavanje Čitanje pametnih tekstova i proširivanje čitateljske stvarnosti. Govorila je o spajanju tiskanog i elektroničkog medija čime dolazi do kombinacije novih i starih medija. Prikazala nam je primjere inovativnog književnog pristupa nastalog primjenom kodova brzog odgovora.

Na kraju  su nam se iz Labina priključili Majda Milevoj Klapčić i Petar Dundara iz Srednje škole Mate Blažine. Govorili su o Malim slobodnim knjižnicama iz startupa re-Book . Majda Milevoj svestrana je stručna suradnica školska knjižničarka u Srednjoj školi „Mate Blažina“ u Labinu. U predavanju su nam prikazali rad startupa re-Book koji su osnovali profesorica i njen učenik. Cilj projekta bio je poticanje razvoja čitalačke kulture postavljanjem knjižnica kućica, a njihov izum je sustav koji nadzire popunjenost tih knjižnica i napaja se na solarne panele.

Zaključak skupa donosi nam svijest o tome da je tehnologija veliki dio našeg života. Samim time vrlo je važno da budemo digitalno pismeni da bi nam ta tehnologija bila od pomoći. Svjesni smo da će uskoro potrebno biti digitalno pismen za 90 % zanimanja. Zato je vrlo važno odgajati digitalno pismene učenike i studente, ali i nastavnike. Važno je primjenjivati nove načine učenja i čitanja na mreži i promijeniti načine poučavanja. Tehnologija nam nudi nove mogućnosti što trebamo prihvatiti i iskoristiti za bolju budućnost. Na skupu su izloženi razni novi načini na koji nam tehnologija može pomoći, a Hrvatsko čitateljsko društvo sa svojim predstavnicima izrazilo je nadu da je bar neke nadahnulo za nove ideje i pothvate. Time je jedan mali dio misije udruge izvršen.

Prema evaluaciji skupa možemo zaključiti da su sudionici bili vrlo zadovoljni te da su ih posebno inspirirali dr. sc. Boris Jokić i Jeroen Clemens iz udruge ELINET. Posebno su zadovoljni što se uvijek prikažu primjeri dobre prakse koje poslije profesori mogu koristiti u radu. Također su zadovoljni što se radi na osvješćivanju problema digitalne pismenosti.

Na kraju skupa Snježana Berak proglasila je pobjednika natječaja za najbolju fotografiju pristiglu na 16. foto-natječaj Smiješak…čitajte. Ocjenjivački sud ove godine odabrao je tri najuspješnije fotografije dok je tri fotografije pohvalio. Prva nagrađena fotografija je Neno Mikulić, Vještina čitanja brajice. Druga nagrađena fotografija, Martina Filipović, Ljubav , a treća je Vesna Špoljar, Kratki predah. Nagrađeni autori dobili su poklon pakte i besplatno članstvo u Hrvatsko čitateljsko društvo za 2021. godinu. Školska knjiga osigurala je nagrade za prva tri mjesta.

 

Margareta Matijević Kunst

Hrvatsko čitateljsko društvo © 2014 Frontier Theme