Mnogo je žena u proteklih stotinu godina dalo svoj doprinos u razvoju i jačanju prava žena, prosvjetiteljskim djelovanjem i izravnim ili neizravnim uključivanjem u politiku. Upravo opismenjavanjem naroda stvarala se bolja klima političkog djelovanja. Organizacija žena HSS-a Hrvatsko srce svoj dan obilježava na rođendan ikona hrvatske politike Marije Radić i Nede Prpić Gamiršek, a u subotu 25. kolovoza 2018. tim povodom održan je okrugli stol pod nazivom Pismenost – ključ uspjeha u 21. stoljeću. Sudionice ovog panela bile su Brigitte Berulec, predsjednica Hrvatskog srca, dr.sc. Ljiljana Sabljak kao predsjednica zagrebačke podružnice Hrvatsko srce, Dunja Marija Gabrijel, knjižničarska savjetnica, i Snježana Berak, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva.
Govorilo se o ulozi žena, kao i povodu za obilježavanje i okupljanje, a u nastavku o potrebi nove misije promicanja pismenosti. Dan je uvid u to što znači biti pismen danas i zašto su pismenost i čitanost nacionalno, a ne samo kulturno ili strukovno pitanje. Što znači biti pismen u vremenu kada je u EU okruženju kultura treća ili peta brzorastuća industrija? Također, neizostavno, obzirom da je prije gotovo godinu dana donesena Strategija za poticanje čitanja za RH koju valja provoditi, ali i implementirati u zakone i propise kako bi ona zaživjela u društvu, bila je tema s kojom se željelo upoznati prisutne. Govorilo se o tome kako provesti aktualnu europsku politiku pismenost i čitanje za sve, inkluzija za punu demokratičnost društva, pravo koje ima svaki pojedinac bez obzira na svoje sposobnosti, intelektualnu sposobnost, invaliditet, posebne potrebe, teškoće u razvoju, vjeroispovijest, političku opredijeljenost… Nadalje, dao se uvid u europski okvir i poziciju Republike Hrvatske unutar njega. Pobrojeni su ključevi razvoja pismenosti, krečući od obitelji koju treba educirati o važnosti čitanja od najranije dobi, preko knjižnica koje treba podržati i ojačati u njihovim nastojanjima jer upravo one provode najbolje i najuspješnije programe i projekte, pa do osnovnih škola koje svojom ulogom u razvoju pismenosti imaju posebnu ulogu razvijajući strategijama motivaciju za čitanje.
U zaključcima je izdvojeno što politika kulture, kulturna politika može činiti u podizanju praga pismenosti i nacije. Svakako je to stvaranje okvira propisima i zakonima za razvoj pismenosti, zatim otvaranje institucije ili instituta koji bi pratio statističke podatke i istraživao pragove pismenosti i provođenje donesenih zakona i propisa, odnosno, implementaciju strategija čitanja. Kako je bilo govora i o novom Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, procesima u njegovu stvaranju, dan je poseban naglasak o naporima za njegovo poboljšanje.
Prisustvo političke elite ove stranke, dalo je naslutiti da je otvorena mogućnost za konkretnijim djelovanjem unutar klubova zastupnika kao i postavljanje pitanja na sjednicama Vlade o stanju pismenosti u Republici Hrvatskoj, ukazivanje na veću pozornost i značaj pismenosti u obrazovnim planovima i programima u prihvaćanju Cjelovite kurikularne reforme, koja bi svoj fokus, prije svega, trebala imati na funkcionalnoj pismenosti učenika, a cijelu reformu temeljiti na sustavu koji će učenike učiti razmišljanju i zaključivanju. Svakako je očekivano i veća pozornost kod donošenja novih zakona.
Snježana Berak
Predsjednica HČD-a
