Drugi stručni skup o temi strategija čitanja, u suradnji županijskih vijeća učitelja i nastavnika Hrvatskoga jezika Karlovačke županije i Hrvatskog čitateljskog društva, održan je 21. travnja 2017. u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“.
“Ne možemo čekati „čudotvorna“ rješenja koja će nam ponuditi netko drugi, neka reforma ili novi sustav, učitelj ili nastavnik mora se prilagoditi današnjem učeniku i njegovoj percepciji svijeta. Mi smo presudni čimbenici u učionici, a odgoj je naš najvažniji ishod. Odgojiti dobrog čitatelja jedan je od izazova svih koji se bave odgojem i obrazovanjem.”
Maja Zrnčić, koordinatorica radne skupine za izradu Nacionalne strategije za poticanje čitanja, upravo je na ovome skupu prvi puta objavila da će Vlada odobriti Strategiju, što je potvrdila i ministrica kulture RH i ostalim sudionicima na otvorenju manifestacije Noć knjige 2017. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Osnovni je cilj Strategije razviti kulturu čitanja kako bi što veći broj ljudi čitao sa zadovoljstvom i razumijevanjem. Strategija bi trebala povećati osviještenost potrebe za čitanjem, ali ponuditi i niz mjera i aktivnosti za unaprjeđenje čitalačkih navika svih dobnih skupina počevši od najmlađih.
Predavanje o pluriperspektivističkom čitanju lektirnih djela održala je mr. sc. Emica Calogjera-Rogić istaknuvši brojne i različite perspektive pristupa tekstu koji potiču dubinsko čitanje, aktualizaciju, bogaćenje rječnika, prosudbu, raspravu, uspoređivanje i kritičko mišljenje. To su ujedno i kategorije pristupa nastavi i tekstu koje je u svom predavanju naslovljenom Komunikacijski pristup tekstu – motivacijski izazov isticala i Nikolina Nikolić, učiteljica Hrvatskoga jezika u OŠ Mahično i voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja Hrvatskoga jezika. Komunikacijski pristup podrazumijeva višesmjernu i raznosmjernu komunikaciju u razredu, učitelja/nastavnika koji vlada emocionalno-socijalnim kompetencijama i komunikacijskim vještinama te je suradnik i poticatelj koji će pronaći najbolje tehnike, metode i oblike rada koje će njegove učenike dovesti do spoznaja, postignuća i zadovoljstva, kako u čitanju i radu na tekstu, tako i u svim drugim nastavnim područjima. Drugačiji, a opet u mnogim segmentima podudaran pristup književnom djelu ponudila je Matilda Marković, učiteljica hrvatskoga jezika u OŠ Draganići, suvoditeljica ŽSV-a i diplomantica na specijalističkom studiju dramskog odgoja, koja je nazočne uputila u metodu nazvanu Devet okvira udaljenosti od teksta i radnje prema Dorothy Heathcote, metodu koja podrazumijeva učitelja u ulozi koji vodi „iznutra“, neprimjetno, čime se obrću klasične uloge u razredu. Dramske metode, budući da koriste igru kao temelj, izvrstan su model kako učenicima približiti nastavne sadržaje bilo koje vrste.
Entuzijazam, stručnost i vlastiti profesionalni rast i razvoj učitelja/nastavnika je ono što je ključno. Svjesni da ne možemo i ne trebamo čekati „čudotvorna“ rješenja koja će nam ponuditi netko drugi, neka reforma ili novi sustav, učitelji ili nastavnici moraju se prilagoditi današnjem učeniku i njegovoj percepciji svijeta. Mi smo presudni čimbenici u učionici, a odgoj je naš najvažniji ishod. Odgojiti dobrog čitatelja jedan je od izazova svih koji se bave odgojem i obrazovanjem.
Stručni skup bio je odlično posjećen i dostojno je sudjelovao u nizu aktivnosti karlovačke Noći knjige.
Izvještaj o skupu priredila Nikolina Nikolić.
